Pitanja članova Gradskog vijeća

Prvo je bio gospodin Filip Težak s pitanjem vezanim uz sredstva Participativnog proračuna za mlade koji je iznosio 13.300,00 eura ove godine i jako smo zadovoljni. Javilo se devet prijedloga i bilo je glasanje na web-u i zaprimljeno je 349 odgovora. Izabrano je šest prijedloga koji su prošli, koji su dobili sredstva i tri na žalost nisu prošla, ali ovo je jedna vrsta velikog demokratskog iskoraka. Drago mi je da su se mladi uključili, da je bilo čak devet prijedloga i mislim da je ovo jedan zanimljiv i dobar iskorak. Znači, najviše su dobili po 2.600,00 eura Film Kreativ i Zaleđe! (Iza igre. Iza dresa. O pritisku, izazovima i glavi sportaša) te Svopaona+šivaona. Prošli su još i Filmska garaža Udruge Rebl i Tufting vikend: Naparavi svoj tepih Eme Šimunec i FOR REAL: Što mladi žele od kulture Industrije slova, tako da mislim da je ovo ispunilo svoju svrhu.

Gospođa Biserka Ivek, vezano uz groblje. Da, radi se puno na groblju i prošle godine su dograđena dva grobna polja. I dalje ostajemo bez grobnih mjesta. Znate zašto? Zato jer su ljudi počeli kupovati, jer su prejeftina i počeli su kupovati, k'o ulaganje u budućnost, grobna mjesta na groblju i moramo dalje širiti groblje, a imamo problem, nemamo kud. Dakle što se dogodilo 2008. godine? Mislim da je 2008. godine donesen Detaljni plan uređenja groblja u listopadu 2008. i tada, tim planom je predviđena jedna megalomanska grobna kuća na onoj strani prema onoj šumici kojom bi zapravo, dijelom bila devastirana…Tamo bi išao pristupni put, bila bi određena parkirališta, čak je ishođena lokacijska i građevinska dozvola, nikad nisu sredstva osigurana i to je bila vrijednost veća od 10 milijuna eura te cijele grobne kuće. Tako da taj Detaljni plan groblja morat ćemo svi zajedno, ja znam da su Varaždinci dosta osjetljivi na groblje, zajedno ćemo morati raspraviti, zato jer taj Detaljni plan groblja je predvidio onu široku stazu, šetnicu, uz koju bi trebao ići jedan veliki zid u kojem bi se na šest katova stavljali ljesovi i pokapali ljudi i na kat. Predviđeni su kolumbari, predviđena su šumska groblja, što mislim da danas kad i dalje naši Varaždinci, 92% traži onaj klasični pogreb, nije primjereno. Smatramo da bi trebalo grobnu kuću, da bi struka trebala to raspraviti, preseliti na ovu stranu gdje imamo parkirna mjesta prema Crkvi Dobrog pastira i mislim da tu jednu cijelu inicijativu ćemo vrlo brzo pokrenuti. Stavit ćemo ovaj Detaljni plan uređenja varaždinskog groblja izvan snage, zato jer nam ponestaje i mjesta na groblju i morat ćemo zaista u suradnji s javnosti poraditi i dobiti neke nove ideje i usvojiti na ovom Gradskom vijeću novi Detaljni plan uređenja groblja.

Gospodine Borović, vi ste pitali oko uređenja prometnica. Ja bi samo rekao da za sljedeću godinu već imamo gotove neke projekte kao K. Hegedušića i Krapinska. Ići ćemo sigurno na pločnike u Jalkovcu, projektira se V. Nazora i radit ćemo, pogledat ćemo koji su pristupi kod pojedinih zgrada u najgorem stanju te ćemo ići raditi te pristupe. Čekamo, ima još puno projekata koje u principu sad evo čekamo. Imamo građevinsku dozvolu za dogradnju III. i VII. osnovne škole. Nikako da se raspiše natječaj kojega Ministarstvo prosvjete obećava već šest mjeseci. Imamo gotovu potvrdu glavnog projekta vrijednu preko 5 milijuna eura za kompletnu energetsku obnovu HNK, prošlo je javno savjetovanje, očekujemo da bi do kraja godine bio raspisan i taj natječaj. Do kraja godine ćemo potpisati i to isto govorim sad i gospođi Kišak pa ću joj dodati još sve ostale projekte. Dakle, Sinagoga i Varaždinska kuća, za koje su osigurana sredstva bi trebali biti potpisani ugovori vrlo vjerojatno do kraja godine sa Ministarstvom o dodjeli sredstava. U ovom trenutku se projektira dvorana Graberje, ali ovo su sve stvari koje ćemo raspraviti na sjednici kroz tri tjedna, kad ćemo imati donošenje Proračuna sljedeće godine. Jedan od bitnih projekata koji će sad ići na ovu prijavu zelene infrastrukture projektira se Park Sv. Ane. Ja ću isto uskoro predstaviti rendere. Znači, tamo će biti vrlo lijepo uređeni park na onom prostoru iza Koblenzove ulice. Imamo građevinsku dozvolu kojom isto mislimo aplicirati biciklističku stazu uz Plitvicu. Imamo jedan zastoj zato jer županijski procjenitelj, budući da su bile žalbe, njegova procjena nije prošla povjerenstvo za rotor Zagrebačka – Gospodarska. Vjerujem da će se to popraviti pa ćemo onda, da će to proći Procjeniteljsko povjerenstvo pa ćemo moći ići u izvlaštenje, zato jer i taj rotor Zagrebačka – Gospodarska je u pripremi.

Ovo vaše drugo pitanje oko InterACT Green-a. Znači, vrlo smo zadovoljni, sutra će biti objavljena odluka o odabiru. Znači to je projekt u kojem smo dobili preko 4 milijuna eura bespovratnih sredstava. To je dio novog europskog Bauhausa i arhitektonski krajobrazni likovni natječaj je znači gotov. Odabrano je rješenje, objava ide sutra. Rok za žalbu je deset dana. Očekujemo da će regeneracija Dravske park šume s radovima početi u ožujku 2026. godine. Također ćemo sljedeći mjesec predstaviti, ja mislim da je desetak rješenja bilo, Miro ti si bio u ovome…Sva rješenja ćemo predstaviti na jednoj izložbi svih radova koji su došli vezano uz uređenje Dravske šume.

Gospodine Gariću, da, Dom za starije. Znači, Grad Varaždin je osigurao zemljište od 10.000 m² tamo na križanju E. Kumičića i Bombelesove. Taj objekat je, to zemljište je po GUP-u točno predviđeno za društvenu namjenu, za Don umirovljenika. Poslali smo pisma i Ministarstvu i Županiji. Sutra imamo prije Županijske skupštine, ja mislim u pola 8 ujutro sastanak u Županiji. Ići će i pročelnica Cesar-Kelemen sa mnom, ići će i gospodin Mikulić koji je za izdavanje dokumenata. Nadam se da ćemo naići na susretljivost u Županiji i da ćemo postići dogovor, jer ponavljam još jednom, u proteklom natječaju adekvatni prijavitelji su bili jedinica regionalne samouprave, dakle Županija ili jedinica regionalne samouprave zajedno s jednom jedinicom lokalne samouprave, gradom ili općinom. Jedini koji se nije mogao prijaviti u tom trenutku, jer nije bio adekvatni prijavitelj bio je Grad Varaždin. Nadam se da sada, Varaždinska županija neće i dalje biti uz Vukovarsko-Srijemsku jedina koja nije dobila Dom umirovljenika, pogotovo s obzirom da vidimo kolike su liste čekanja i mislimo da je zaista vrijeme da sjednemo zajedno i da krenemo u izradu projektne dokumentacije.

Što se tiče gospođe Marsenić, znači vi ste pitali oko autobusa. Znači, 4.11. je bilo otvaranje. Došle su dvije ponude za autobuse. Deset dana je bio rok mirovanja. U ovom trenutku traje evaluacija. Sve se može vidjeti na EOJN-u. Znači firme Vava i Novatek su predali ponude, obje su u, kol'ko sam ja vidio u procijenjenoj vrijednosti. Odluka o odabiru se očekuje tijekom prosinca i autobusi moraju biti po onome što smo potpisali sa Fondom i Ministarstvom u funkciji do 31. listopada 2026. godine. Isto tako 30. listopada o.g. je tvrtka Čistoća prijavila putem sustava NPOO smo prijavili prijedlog Elektromobilnost Varaždin - izgradnja punionica za te autobuse i budući da je sva dokumentacija poslana očekujemo da ćemo i tu dobiti nekakvih oko 700.000,00 eura potrebnih za punionice na Trgu P. Svačića i na Dravskome nasipu. Okretišta će vjerojatno ostati ista kao i do sada, ali ćemo umjesto pet imati sedam linija. I ono što moram spomenuti, znači protekli listopad u odnosu na listopad 2024. godine je gotovo četiri puta veći. Porasli smo s 8.500 na 32.000 prevezenih putnika i ja vjerujem da ćemo sljedeće godine imati od onih početnih 50.000 godišnje, da ćemo već doći na 500.000 godišnje prevezenih putnika što uveliko pridonosi smanjenju gužvi i zagađenja na cestama jer i ovako nam ulazi 50.000 auti u grad Varaždin svaki dan i izlazi, a od toga je 90% auta samo s vozačem odnosno jednim putnikom.

Što se tiče pitanja o Kinu Dom, da radovi idu punim tijekom. 19. kolovoza su uvedeni. Evo gospođo Kišak to je još jedan veliki projekt koji vrijedi gotovo 4 milijuna eura. Rok radova je dvije godine. Sad je bila vrlo jedna delikatna situacija. Znači betonirala se podna AB ploča, to je sve moralo biti učvršćeno da se sve to ne razleti, ali nadzorni inženjeri i svi izvođači su vrlo zadovoljni cijelim tempom. Radi se sve uz stalni arheološki nadzor, zato jer smo u jezgri. I zbog nemogućnosti formiranja i privremenih deponija i smještaja svega što je potrebno za gradilište, privremeno je zatvorena Kukuljevićeva ulica, ali oni su uspjeli dogovoriti i s vlasnikom jednog dvorišta da s druge strane imaju pristup tako da vjerujem da ćemo…Jer oni imaju maksimalni rok do sljedećeg Špancirfesta da se mora otvoriti Kukuljevićeva ulica, a rok izgradnje cijele priče je dvije godine i vjerujem da ćemo dobiti jedan zaista Centar kreativnih industrija kakav treba i dolikuje gradu Varaždinu.

Gospodine Zajec. Ovo što ste sad rekli, ja shvaćam da je ovo politička pozornica, ali olako se razbacujete teškim riječima. Prije svega vezano uz nekakvi proces protiv mene, građani su rekli na izborima, a taj proces je već bio pokrenuti, 65% građana je reklo na izborima što misli o tome kad su glasali za mene u prvome krugu. Ono što bi još također rekao vezano uz ovo što vi tvrdite u Gojancu, nek me poslije dopuni pročelnica, ali to je, preko LAG-a se ide. Moglo se raditi u ruralnom području prometnica, ali koliko ja znam da parcele koje ste vi nabrojili uopće ne odgovaraju da budu građevinske čestice, ali molim da to poslije potvrdi gospođa pročelnica i ja bi molio da se vi poslije jednostavno ispričate zbog lažnih tvrdnji. Dakle, ne može ni jedna od čestica zbog svoje dubine koliko ja mislim koja je u vlasništvu tih ljudi, gospode Zlatka Istera i Nade Ister biti građevinska čestica. Građevinske čestice su sve sa druge strane zemljišta, tako da…Ja znam da se najlakše nabacivati blatom, vidim da vam to dobro ide, ali ajmo razmisliti prije ovakvih vehementnih istupa.

Odgovor vijećniku: Martina Cesar-Kelemen, službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo

Dobar dan svima. Sve lijepo pozdravljam. Vezano uz Gojanec, tu samo mogu reći, znači ove podatke. Ulica se uređuje, ulica se bude još malo pa i asfaltirala, bude gotova. Financiranje je iz LAG-a. Tu je bilo omogućeno financiranje za ruralno područje, a ne za urbana područja. I ono što mogu reći za ove parcele koje se nalaze uz ulicu, prema GUP-u je, da bi parcela bila građevinska dubina te parcele mora biti 22 m. Ako pogledate, znači parcele koje se nalaze, ako gledate od strane Glavne ulice prema toj ulici, parcele koje se nalaze s desne strane, a okomite su na prometnicu, dubina tih parcela iznosi između 19,5 i 20 m. To se može lako izmjeriti prema katastarskom planu i prema ISPO-u, tako da te parcele koje su u vlasništvu koje navodite, gospode Istera, nisam sigurna, to nisam provjeravala, ali njihova je dubina premala da bi one bile građevinske čestice.

Gospodine Jagiću, vi ste pitali oko ugradnje dizala. I da, donesen je Zakon o zgradarstvu. Znate kad je donesen? U 12. mjesecu prošle godine. Rok da se donesu provedbeni akti, a jedan od tih je i Program ugradnje dizala, je bio šest mjeseci. Samo Ministarstvo si je dalo taj rok. Znate šta se sad događa? Stavili su u javno savjetovanje koje je završeno 31.10. kad će biti donijeti taj program onda bi po tom programu država trebala dati trećinu sredstva, grad trećinu sredstva i sami stanari trećinu sredstva. Kad se donese program, kad vidimo kakav je interes, Rebalansom smo spremni osigurati sredstva za ovakve projekte, ali dakle, čeka se država da odradi svoje i da donese Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade.

Što se tiče led rasvjete. Dakle projekt, to je jedan od većih projekata u gradu Varaždinu u kojem se ništa ne radi po mišljenju HDZ-a. Dakle započeo je 8.10.2024. godine, rok završetka je 8.6. sljedeće godine, ali smo već sad pred završetkom jer je postavljeno već 6.300 svjetiljki, odnosno 94%. Izmješteno je 70 od 81 ormara. Postavljena je LoRaWan bazna stanica i mreža kojom se može upravljati kompletnim sustavom javne rasvjete. Dakle, mi sad ćemo moći pomoću aplikacije paliti ili gasiti pojedinu lampu, pojedinu ulicu, točno određivati i tu imati još dodatne uštede. Ostvarene uštede za sada, zato jer nije cijeli projekt gotov, na mjestima gdje smo mjerili su od 60% do 70%. Dakle, cijeli projekt je samoodrživ u pet godina. Praktički se iznos ugovorenih sredstava od 3,9 milijuna eura, za sad je utrošeno 3,7, znači ostalo je još samo 200.000,00 eura da se utroši na uštedi od potrošnje električne energije. To je jedan vrlo bitan projekat, zato jer upravo je u smjeru onoga što želimo biti, zeleni, energetski učinkovitiji grad. Dakle, mi praktički ćemo sljedeće godine plaćati ne znam, umjesto nekakvih 900.000,00 eura plaćat ćemo 350.000,00 eura godišnje javnu rasvjetu.

Gospođa Rožmarić. Za klizalište ćete dobiti pisani odgovor od Turističke zajednice. Dakle, turistička zajednica provodi natječaj, imaju komisiju. Izuzetno sam zadovoljan i sretan što imamo ovakvo klizalište, imamo ovakav Advent koji će biti po svemu sudeći opet rekordni i svi su oduševljeni time, tako da ovoga… I samo da vam velim da Turistička zajednica ima posebne regule provođenja natječaja i nije u regulama, kakve ima na primjer Grad Varaždin, ali dat će vam gospođa Toth vrlo rado sve podatke vezane uz klizalište.

Evo ja bi samo dopunio neke stvari, budući da mi je gospođa Jelena Toth u međuvremenu poslala. Dakle, klizalište košta 98.500,00 eura, a šou na otvorenju je bio u organizaciji i financiranju izvoditelja klizališta. 

Pisani odgovor

Ovo za DORH, JUGS, uopće ne znam kaj bi vam rekel. Tražit ćemo od, možemo proslijediti upit DORH-u i proslijedit ćemo upit Gradskim stanovima pa ćemo moliti da se oni očituju o vašem pitanju. Nije mi baš najjasnije šta ste s tim htjeli, ali proslijedit ćemo upit pa ćemo vidjeti šta ćemo dobiti.

Gospodine predsjedniče Gradskog vijeća, vi ste pitali o intervencijama Javne vatrogasne postrojbe i dakle, ja sam upravo gledao neke stvari financiranja vatrogastva. Znate kol'ko smo 2021. godine plaćali Javnu vatrogasnu postrojbu? 1,7 milijuna eura. Ove godine točno 5 milijuna eura. Dakle, puta tri, a zašto? Zato jer Vlada donosi Zakon o vatrogastvu, a tko se brine, tko jedini mora imati profesionalne vatrogasce, mora ih imati sjedište Županije, dakle Grad Varaždin. I Grad Varaždin praktički samostalno financira uz određeni dio, mali dio države gotovo sve i baš sam pogledao da li Županija… Dakle kad se nešto ovako dogodi, u Trnovec je išla Javna vatrogasna postrojba znate kol'ki je udio financiranja Županije? Nula eura. Dakle, svi profesionalni vatrogasci u Varaždinskoj županiji su Javna vatrogasna postrojba Grada Varaždina, financirana je isključivo od Grada Varaždina i radimo po cijeloj Županiji i nikome ne naplaćujemo. Evo, tek toliko da se zna, iako mislim da bi zaista bilo korektno da se i Županija uključi u financiranje. A kad smo već kod toga, pogledao sam udjele koliko nam financira Županija pojedine naše ustanove, a koliko… Budući da su bila neka prozivanja vezano uz Dom umirovljenika, Dom umirovljenika je jedna od rijetkih stvari koje mora regionalna samouprava, koja je dobila 11 milijuna eura prošle godine od poreza građana Grada Varaždina. Na primjer, Gradski muzej, Grad Varaždin ove godine 1,7 milijuna eura, Županija 7.500,00 eura, HNK kojim se svi dičimo i sad zbog ovih nagrada 2,4 milijuna eura Grad Varaždin, Županija 26.000,00 EUR. Dakle 1% od Grada Varaždina. Gradski bazeni, Grad 1,5 milijuna eura iako se svi građani Varaždinske županije kupaju ovdje, Županija nula eura. Gradska knjižnica, slične brojke. Dakle, ja bi zaista molio sve koji imaju utjecaja na to, da se malo Županija više uključi i da nema više ovakav mačehinski odnos prema gradskim tvrtkama.

A što se tiče pitanja Ludbrega, to je jako zanimljivo. Kad sam vidio ovaj intervju koji je dao gospodin Bilić gdje je rekao da Varkom radi samo u Varaždinu, a u Ludbregu je imao ulaganja ne znam, nula eura, zatražio sam da mi Varkom dostavi koliko su realizirali u vodoopskrbi i odvodnji od 2023. do 2025. godine u Ludbregu i realizirali su 607.000,00 eura od vodovodne i kanalizacijske mreže u Ludbreškim vinogradima, Ulica Katalena, odvojak Ulice Miroslava Krleže u Ludbregu. Da ne nabrajam, mogu ja dati svim novinarima ove podatke da se vide, a neznatno, otprilike takav iznos je utrošen u Gradu Varaždinu koji je ipak pet puta veći od Grada Ludbrega. Tako da, ono što sad stvarno želim reći, znači Grad Varaždin želi pomagati svim sredinama u Varaždinskoj županiji. Što su one jače, to je jači i Grad Varaždin. Ali evo, na primjer kroz ITU, meni je to nevjerojatna priča. Dakle, Grad Ludbreg kroz ITU dobiva, iako ga Grad Varaždin uopće nije trebao uključiti, ali upravo ovo što sam rekao, željeli smo što više jedinica lokalne samouprave uključiti da nismo sebični, da ne povlačimo sami sve te novce. Grad Ludbreg je dobio 2.373.000,00 kroz ITU. Grad Varaždin dobiva 13 milijuna eura na Sinagogi, na ovome, a 9. milijuna eura smo preko zelene tranzicije, preko ovih ostalih projekata gdje imamo podružnice vani, dali jedinicama lokalne samouprave izvan Grada Varaždina i zato mislimo da bi zaista Županija trebala malo pogledati i malo više uložiti u gradu Varaždinu.

Gospođo Danka Marić Paravinja, aha ovo križanje Baruna Trenka. Mi smo Trenkovu ulicu uredili i ta Trenkova ulica sad ima i biciklističke i pješačke staze i u suprotnom smjeru i ima onaj uspornik 40 metara prije raskršća. U dogovoru s MUP-om koji su rekli da tamo još samo nek stavimo dvostruki špigl, možete vidjeti da su sad ogledala na jednu i drugu stranu i MUP smatra da je to križanje dobro riješeno. Problem je u tome da vozači sve više voze, tipkaju po mobitelu, gube koncentraciju i ja više stvarno ne znam kaj bi mi tam napravili, a tu ću se nadovezati poslije i na pitanje uz raskršće, koje je pitao i gospodin Sekovanić.

A što se tiče ovog pitanja uz Kućansku rampu. Dakle, nevjerojatno je da, još uvijek nije potpisani parcelacijski elaborat.

Danas je potpisani? Evo danas je potpisani, iako nam je bio odbijeni. Sad će se riješiti ugovorne obveze. Mi smo dobili apsolutno sve od HŽ-a. Stvarno moram pohvaliti Upravu HŽ-a. Oni su potpisali i parcelacijske elaborate, oni su potpisali i sve ugovore koje je bilo potrebno riješiti. Sada kad smo potpisali za onaj mali komadić tamo, vjerujem da ćemo, Martina, do kraja siječnja ćemo imati građevinsku dozvolu. Znači projekt ide dalje. Kad ćemo imati građevinsku dozvolu, ići ću na razgovor do ministra Butkovića da vidimo, uvijek postoje Rebalansi proračuna, da li će ostati kod svojih riječi ili neće ostati. Ja vjerujem da mogu to isfinancirati, jer kad vidim da financiraju promjene tramvajskih tračnica u enormnim iznosima u gradu Osijeku, ja mislim da bi se neke stvari mogle financirati i u gradu Varaždinu.

Što se tiče gospođe Dubravke Novak, meni su sad donijele stručne službe… Na žalost, danas je zaprimljen, dostavljen i objavljen na web-u odgovor, tako da neću sad čitati sve ovo vezano uz atmosferske bojlere. To je odgovor na pet stranica ili šest stranica koje je potpisala pročelnica Martina i ovoga… ali ja bi između ostaloga zaista apelirao, kad pročitate ovo možete vidjeti da neke zakonske regule, a vi ste saborska zastupnica, nisu dobre i da zaista ne idu na korist naših građana i da se onda, od dimnjačara pa do ovih koji ispituju plinske instalacije, „drže ko pijan plota“ toga, jer nitko ne želi preuzeti odgovornost i onda je najlakše im reći ne može. Ali, evo, molim vas, dobili ste sad taj pisani odgovor pa proučite pa ćemo vidjeti dalje.

A što se tiče uređenja ulica, ja se slažem da pojedine ulice su neadekvatno završene, odnosno nisu završene kako treba i ovo sve oko „male pošte“ i ovo što ste nabrojali, sve je to radio Termoplin. Ja sam imao neke ozbiljne razgovore vezano uz to i evo, ajmo malo pričekati koji tjedan, vjerujem da će se neke stvari raščistiti po tom pitanju. Dat ćemo vam oko svega toga, Martina će dati pisani odgovor.

Pisani odgovor

Gospođo Strelec, vama će odgovoriti zamjenik, ali ja bi samo rekao da smo mi radili neka istraživanja. Problem u gradu Varaždinu je da Varaždincima javni bicikli nisu interesantni, a mi nemamo dovoljan broj turista da bi se to isplatilo. Dakle, nema kuće u Varaždinu koja nema više bicikla nego što ima stanara i nisam siguran da bi ta cijela priča zaživjela, a turistički nismo toliko jaki da bi turisti to koristili, ali bude vam odgovorio gospodin Marković.

Odgovor vijećniku: Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika

Ja imam tu dio ostatka pitanja za Doroteu vezano za bicikle i javni servis. Ja bih rekao, da, vi znate da sam ja na neki način isto biciklist koji se brine o toj, zajedno s Nevenom, biciklističkoj infrastrukturi. Da, idem okolo i gledam primjere pozitivne prakse, ali kad dođe do situacije da je nešto, da su cifre koje se traže za uvođenje javnih bicikala takve da moramo razmisliti dobro, onda na kraju čovjek dobro…Evo i mogu vam dati podatke. Mi smo u drugom mjesecu 2025. godine, znači ove godine imali razgovore vezano za slični sustav kao što su uveli u Zagrebu. Došli su nam s ponudom, znači praktički isti provajder nas je tražio ukupno 430.000,00 eura za 100 bicikala. Samo održavanje tih bicikala na 10 lokacija po 10 bicikala bi bilo 180.000,00 eura godišnje. Znači, uspoređujući se sa Zagrebom otprilike je to isto. Ali, Zagreb je pun k'o brod i u Zagrebu je, ajde možemo čak i opravdati ovu priču oko turizma u Zagrebu, ali je tamo puno manja tradicija bicikliranja i puno manje ljudi ima bicikala. Kao što znate, svi mi imamo bicikle i vozimo se, ali je puno lošija biciklistička infrastruktura na kojoj sadašnja zagrebačka gradska vlast radi ubrzano da poboljša tu biciklističku infrastrukturu, da bi ljude udobrovoljila da uopće idu na bicikle jer je dobra biciklistička infrastruktura uvjet da ljudi budu sigurni, da se osjećaju sigurno, da onda idu na te bicikle. Grad Varaždin ne može dati tol'ke novce za 100 javnih bicikala na 10 mjesta koji će…pitanje je opravdanosti i ekonomičnosti tih bicikala, a vjerujte mi da je bilo iole zdrave logike ja bi rekao prvi gradonačelniku da idemo u to s obzirom da bi nam to sigurno dalo na neki način…čak je bilo i sufinanciranje Fonda, ali s obzirom da smo u osmici imamo vrlo malo sufinanciranje Fonda i vjerujte mi, evo mi smo, ja kad sam rekao tu cifru, kad smo vidjeli, a i sa ljudima koji se bave, rekli smo jednostavno da je to preskupo u ovom trenutku za Grad koji nema takvu potrebu za tim javnim servisom. Ako će biti prilike, kad bi to mogli dobiti besplatno ili ono da smo se mogli aplicirati na nekakav projekt gdje bi bilo barem ne znam pedeset, šezdeset, sedamdeset posto sufinanciranja, onda bi išli u to. Evo, u ovom trenutku zbog takvih previsokih, po meni, neopravdanih troškova, onda bi nas, vi bi rekli super, netko drugi bi nas prozivao zbog jednostavno neracionalnog trošenja proračunskih sredstava. Mi vodimo brigu. Ja vam osobno mislim da je to Zagreb platil preskupo, mislim da je to katastrofa. Oni su za 2000 bicikala, 10 milijuna eura dali. Znači, kad to pretvorite u nekakav… i plus se plaća znači održavanje, to je jako, jako skupo. Ok, Zagreb je, kad gledate, ima jako velike prihode u odnosu na Grad Varaždin i najveći porez u državi i sve to skupa i najviše uprihoduje od poreza na dohodak od svih ostalih i oni si to mogu dozvoliti. Ja mislim da si možda i moraju na neki način, da bi potaknuli dodatno ljude zajedno sa biciklističkom infrastrukturom da se sjednu na bicikle, jer imaju kaos u prometu kao što vidite u ovim zadnjim danima. Isto kao kad se kod nas dogodi da je bilo koja cesta, žila kucavica u gradu se obnavlja, mi imamo isto problem, ali ono što je u Zagrebu je ustvari jako, jako teško opisivo uopće u ovom trenutku. Evo imate sad Vjesnik. Slavonska avenija je u prekidu, znači to je kolaps. Vjerujte mi, idem gotovo svaki dan ili svaka dva dana i jako teško se je probiti. Tako da, u ovom trenutku, hvala, hvala istim ovim provajderima, ali „ne hvala“ u ovom trenutku. Nadam se da sam vam dovoljno dobro, mogu vam čak i ponudu poslati pa ju možete pogledati, ako mi ne vjerujete.

Što se tiče pitanja gospođe Maček, evo sa zadovoljstvom vam mogu reći da je zakazan tehnički pregled za uporabnu dozvolu prve zgrade 28. odnosno ovaj petak i ako sve prođe u redu i izda se uporabna dozvola, oko Dana grada ćemo podijeliti ključeve za prvih 30 stanara i ja stvarno mislim, da je to priuštivo stanovanje. Prvih 30 stanara dobiva po 1.790,000 eura kvadrat. Grad Varaždin ide dalje. Izgradnja druge zgrade je u tijeku, a za treću zgradu je predan zahtjev za građevinsku dozvolu 31. listopada i za očekivati je da će građevinska biti izdana tijekom prosinca, tako da ćemo sljedeće godine krenuti u izgradnju treće zgrade. Osigurali smo sredstva i evo gospođo Kišak nešto se radi, znate, nešto se radi, evo da ne bude ispalo da se ništa ne radi.

Što se tiče „Varaždin pod krošnjama“. Znači, tu smo imali Ugovor 780-ak stabala i nekakvih 200-tinjak komada drvenastog bilja, drvenastog grmlja. To je u principu pred kraj. Kol'ko sam vidio ostavili su, Martina, ostavljeno je nešto i u Proračunu za sljedeću godinu za svaki slučaj, ali vrlo vjerojatno ćemo tijekom, jer je sada doba sadnje i sad će se još tijekom prosinca posaditi preostalih 176 stabala obuhvaćenih Ugovorom. Tako da će sve skupa biti posađeno gotovo 1000 stabala i drvenastoga grmlja.

Što se tiče pitanja gospodina Sekovanića oko sufinanciranja Fonda i ovih reciklabilnih komponenti. Dakle, mi znamo da već od prošle godine, i ja čestitam i građanima Varaždina, znači naša stopa razdvajanja je veća 50% i više nas Fond ne penalizira tako da u principu…A što se tiče ovoga dijela vezano uz sufinanciranje Fonda, evo pohvalit ću novu Upravu Čistoće zato jer smo prva komunalna tvrtka koja je potpisala. Država je 2021. godine obvezala Fond da mora sufinancirati reciklabilne komponente. Dakle, mi smo prvi, prije nekakvih desetak dana potpisali Ugovor sa Fondom. Ostali se nešto nećkaju. Mi smo rekli da su nam stavke prihvatljive i da je bolje dobiti išta nego ništa i krenuli smo u to i prvi računi će biti isporučeni Fondu u prosincu i time ćemo olakšati rad sortirnice koja sad radi isto praktički s gubitkom zato jer mora sortirati reciklabilne komponente, a nisu sufinancirane, tako da mislim da je to jedan značajan iskorak.

Ovo križanja dva. Prvo križanje Međimurska-Korivnička i onda ono drugo križanje kod Spara, to je državna cesta. Dakle, što je državna? Sve ceste u gradu Varaždinu su gradske ceste osim obilaznice kad dolazimo iz Zagreba, kad dolazimo do rotora Baumax, pa rotor Židovsko groblje, idemo prema Banfici na ovo najopterećenije raskršće i do Dravskog mosta. To su državne ceste u gradu Varaždinu i o tim cestama razgovaramo sa Hrvatskim cestama, s g. Bobićancem, g. Leverićem. Projekt je napravljen za rekonstrukciju ovoga velikog raskršća. Ja sam žalostan što se nisu odlučili za rotor, što oni idu na proširenjea tog raskršća, na više traka, na produženje skretača od Židovskog groblja prema Vindiji i slične stvari i idu ugradnje novih semafora i na jednom i na drugom raskršću kako bi semafori bili sinhronizirani i da se bude s jednog mjesta upravljalo s oba dva raskršća i onda oni smatraju, a to je ono isto što sam rekao gospođi Danki, da jednostavno vozači su doista nesmotreni, nepažljivi i da koliko sam saznao od policije, da većinom sudari koji se događaju na onom raskršću su zato jer vozač prođe kroz crveno svijetlo. Stvarno ne znam kaj bi tu mogli napraviti, ali evo projekt je izrađen za ta dva raskršća u dogovoru sa Hrvatskim cestama koje to vode i ja očekujem da će sljedeće godine ići ta investicija.

Zatim gospođa Tamara Šabić, vandalizam, pa ovako. Mi imamo Vijeće za prevenciju kriminaliteta gdje dolaze djelatnici i prometne policije iz Policijske postaje grada Varaždina i grad Varaždin, po svim podacima, ima sve manje i manje i kriminaliteta i vandalizma i mi smo po nekakvim, možemo reći, statističkim podacima siguran grad. Ja bi isto želio da bude više policajaca u, kak bi to rekli, nekad su imali po mjesnim odborima čak, sve manje je toga. Razgovaramo s njima. Sad evo, imali smo danas i sastanak zbog Adventa, gdje će biti pojačane ophodnje baš po gradu Varaždinu upravo zbog Adventa i pokušat ćemo napraviti sve da bi Grad u okviru svojih ovlasti, ali nemamo prevelike tu ovlasti, razgovarao s Policijskom upravom varaždinskom da bi se povećao broj policajaca.

Što se tiče pitanja gospođe Kišak, evo ja vas pozivam da dođete na svečanu sjednicu i onda ćete samo vidjeti što je napravljeno prošle godine u gradu Varaždinu. Dakle, završili smo cijelu linijsku aglomeraciju vrijednu sto i nešto milijuna eura. Gradi se novi pročistač koji će biti gotov krajem sljedeće godine. Sad govorim samo o Varkomu. Čistoća je postavila 480 polupodzemnih spremnika na 96 lokacija, uređen je njihov okoliš, sve je okolo sad i uređeno. Odabran je isporučitelj ovih sedam, odabrat će se ovih dana isporučitelj ovih sedam autobusa. Parkovi su napravili svoju novu upravnu zgradu. Ovih dana će se dobiti građevinska dozvola i za halu koju imaju. Oni si uređuju i svoje plastenike i konačno počinju izgledati kao prava firma. Obnovili smo i spomen kosturnicu, obnovili smo 15 dječjih igrališta. Gradske stanove sam već rekao, dakle i ova POS zgrada prva će biti podjela ključeva uskoro. Grade se druga i treća. Napravljena su tri rotora Hrašćica, Gojanec i ovaj u Aninoj-Prešernovoj ulici, a da ne govorim koliko je gradskih ulica uređeno od centra grada, od Pavlinske do Vatroslava Lisinskoga, Europski trg kako izgleda. Kad se naši građani samo sjete kako je izgledala i Kačićeva ulica, kak' su izgledale ulice u centru grada. Ove godine su uređene i Ravensburgova i Zagorska i Nova ulica u Kućan Marofu. Cijele nove ceste i novi kvart se radi kod Varkomovog vodocrpilišta. Tamo se gradi jedna nova cesta i tamo sigurno nekome pogodujemo jer će isto tamo biti nekakvih novih gradilišta iza Lalangueove. Radi se ta prometnica u Gojancu. Ovaj zeleni Varaždin preko 1000 stabla je postavljeno, 4 milijuna eura vrijedan projekt postavljanja led rasvjete. Energetska obnova Starog grada će biti sljedeći tjedan gotova, ali onda ulaze nutra naši muzealci. Postavit će sasvim novi postav. Imat ćemo negdje početkom proljeća otvorenje potpuno obnovljenog Starog grada iznutra. U tijeku su obnova I. osnovne škole vrijedne skoro 2 milijuna eura, ako se ne varam, III. osnovne škole, Dječjeg vrtića u Biškupcu. Bale smo na preko 80% i mislim ona mantra, ja znam da HDZ uvijek mora reći da je za sve zaslužan Andrej Plenković, a da za sve što ne valja, u Gradu ništa ne valja, kriv je gradonačelnik Bosilj. Ali ove bale, bio vam je prošli puta gradonačelnik u onom prethodnom mandatu vaš voljeni Ivan Čehok, gospođo Kišak pa nije, zajedno s predsjednikom Gradskog vijeća, Damirom Habijanom, sadašnjim ministrom, imali su vertikalu, nisu znali pronaći rješenje jednostavno. Najlakše je kad imate rješenje, onda razgovaramo o financiranju i zato jednostavno više neću trpjeti te gluposti da je riješio, ne znam tko je riješio bale. Bale je riješila ova Gradska uprava, a kad su vidli da ćemo dobiti i kredit i da imamo pravo na 40% financiranja, onda su se odlučili utovariti u pobjednički vlak i ja sam im na tome zahvalan. Ali danas sam potpisivao opet neke stvari za te bale, znači od toga da je evo, Martina je svaki utorak na odlagalištu da stalno rade ljudi iz Grada na tom cijelom projektu i onda neko samo olako veli: „Mi smo to riješili.“ Da više niti ne nabrajam, evo sportska teniska dvorana je pred završetkom, uređen je stadion Varaždina i to evo i onaj prostor za akademiju, uređeni su svi ovi okoliši, uređeno je ispod istočne tribine, nova tribina NK Varteksa je napravljena i sad se radi novi travnjak, tako da, ulaže se na sve strane, ali evo, ako vi smatrate da… i aerodrom da, koji ste spomenuli. Aerodrom funkcionira i on je u plusu, ali zbog određenih ograničenja koje su potpisali s koncesionarom Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu imamo i mi neka ograničenja vezano uz putnički promet, tako da mislim da ćemo se morati prema kargu orijentirati. Ali ono što je najbitnije imamo aerodrom koji funkcionira, koji je uređen i koji ostvaruje mali pozitivni plus, dakle ne radi minus.

A ovo što ste pitali oko ovoga da mi se otvoreno prijeti. Da, bio sam ja i na razgovoru u MUP-u i neću vam reći zato jer vam ni ne smijem reći oko svega toga. I mogu reći, da ovo što rade organi progonjenja Gradu Varaždinu, ovo je više suludo. Dakle, nacrtali su metu na čelo, da su slušali godinu i pol dana neki grad, na primjer Varaždinsku županiju ili neki HDZ-ov grad, a na kraju potrošili su milijune eura i nisu praktički našli ništa. Ovo su nevjerojatno smiješne stvari i oni naravno, neće se zadovoljiti time jer moraju opravdati ova uložena sredstva, tako da ova meta koju su nacrtali na čelo Gradu Varaždinu dovodi do toga da se svi naši djelatnici zapravo boje. Znate kol'ko sad je strah na izdavanju lokacijskih, građevinskih dozvola. Kol'ko svi ljudi se boje bilo šta napraviti, da ne velim, ovo zapravo je suluda situacija, ali evo tvrdim da je ovo politički progon Grada Varaždina zbog nepodobne vlasti.

Hvala lijepa. Evo, ja bih zahvalila gradonačelniku na iscrpnom izvješću o projektima i meni je to jako drago i željela bih da jednako tako se pohvali i s ovim da realiziramo i te projekte koji su sada evo tako prekrasno nacrtani pa ćemo vidjeti. I u svakom slučaju pohvala i potrudit ću se doći na Gradsko vijeće za svečanu sjednicu da vidim to i prisustvujem tamo. Međutim, što se tiče mojeg drugog pitanja. Dakle, ja ne ulazim u sustav da li, kako postupak teče. Moje pitanje je bilo jasno i glasno, da li je podnio prijavu? Dakle, na to mi imamo pravo znati, budući da je javno iznio optužbe da ga, eto, dužnosnici HDZ-a uvjetuju, ucjenjuju pa jedino iskreno želim znati da li je podnio prijavu, a nadležne službe neka rade svoj posao. Hvala vam.

Gospodine Pokorny pa danas je Sveta Katarina Aleksandrijska i Grad Varaždin je dao objavu. Grad Varaždin je stavio, danas će od 18 do 20 biti osvjetljena Gradska vijećnica i brinemo se mi o tome i nadam se da i vi u HDZ-u dijelite iste stavove oko zaštite i djevojčica i žena i da smo svi ovdje jedinstveni da osuđujemo bilo kakov nasilje spram njih.

Što se tiče imovinske kartice gospodina Markovića, to će on odgovoriti.

Odgovor vijećniku: Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika

E sad, imam pitanje vezano za svoju imovinsku karticu gospodina Pokornyja. Gospodine Pokorny, moja imovinska kartica je, evo kao i gradonačelnikova, mi smo dužnosnici, javno poznata i objavljena je. Ja ju ažuriram, evo i nakon ovih lokalnih izbora sam ju morao ažurirati. I da, imam, to ustvari ne znate ili možda znate, mi smo imali trezorske zapise, pa ih nismo imali, zavisi u kojem trenutku prijavljujete poreznu karticu, ali ono što vi tendenciozno radite kao što je gospođa prije nekoliko sjednica ono napravila oko gradilišta, ste isto napravili cijelu aferu koje nema, ali to radite baš zbog toga da, ne znam, da napakostite na neki način, a ne provjeravate. Pravnik ste, odnosno želite biti pravnik, onda ste uvidom u moju karticu mogli točno vidjeti da ja imam ušteđeno 28.000,00 eura. Sad imam nešto malo više, jer u međuvremenu je došlo nekoliko plaća, pa ne potrošim ipak svu svoju plaću, a supruga ima 105.000,00 eura, a od toga je veći dio dobila prodajom imovine, tako da smo imali novce da stavimo za trezorske zapise i to znači svaki laik, bilo koji građanin može pogledati moju karticu. Vi ste tendenciozno rekli da sam ja od deset došao na sto trideset. Znači prvo niste ni, znači niste htjeli reći istinu, a to je, da moja supruga ima više nego ja u smislu, zato jer je prodala svoju imovinu. Mogli ste onda točno navesti iznose, jer su javno dostupni. Znači nisam ih ja izmislio, niti ste ih vi izmišljali, mogli ste ih i pogledati. Na ovaj način pokušavate, pokušavate insinuirati isto kao što i gospođa Aranka pokušava insinuirati neke druge stvari pa smo na kraju morali javno dostupno dati sve podatke. Ja se toga ne bojim i ne bježim pa na kraju krajeva cijelo vrijeme me netko proučava i istražuje pa isto tako možete podnijeti ili zahtjev USKOK-u, DORH-u kao što su već neki podnosili ili Povjerenstvu za sukob interesa da istraže. Postoje vam povijesni tragovi svake kartice i točno se vidi iz svakih šest, godinu dana, kako vam se imovina smanjuje, povećava, sve promjene na imovini, jer ih morate ažurirati, čak se desi da napravite grešku. Ali ja bi vas, bit će meni vrlo zanimljivo sljedećih nekoliko mjeseci pratiti ovu aferu EPO u Varaždinskoj bolnici odnosno u Županiji da vidim dal' će onih, za što se sumnja župana i ove, da su uzeli mito 290.000,00 eura, gdje će oni to prijaviti, u kojoj imovinskoj kartici. Hoće i oni javno to isto staviti, ako se pokaže da je to istinito. Nadam se da nije, evo.

Što se tiče gospodina Markovića, vi biste trebali shvatiti da više niste knjižničar u osnovnoj školi, uz svo respektiranje tog zanimanja, no vaše sadašnje funkcije, uz velika materijalna prava, nose i obveze i odgovornost, a posebno u vašim financijskim probicima. Ja imam vaše imovinske kartice. Nemojte se brinuti, sve smo dobro proanalizirali…

A što se tiče nekakvog postupka. Dakle, stanom upravlja Hrvatsko narodno kazalište koje…Evo u tom stanu je boravio poznati režiser Paulo Magelli, jer inače tu borave gostujući režiseri, gostujući glumci, jer inače prije toga je Grad, odnosno HNK plaćao ogromne iznose hotelima, tako da taj stan privređuje takovu uštedu HNK-u da se to ne može jednostavno uopće izmjeriti. Dakle, koriste ga HNK i ako želite proslijedit ćemo upit gospođi intendantici S. Bulić koja će vam lijepo napisati tko koristi taj stan u Kozarčevoj ulici koji je prije toga bio kod gospodina, u njemu je živio gospodin Lipljin do svoje smrti i poslije njegove smrti taj stan je bio zapušten i propadao je. Taj stan je zahvaljujući, možemo reći nekom vrsti društvene odgovornosti, obnovljeni i zaista je sad na ponos Gradu Varaždinu i HNK-u.

Hvala vam. Dakle, kada govorimo o odgovoru gradonačelnika Bosilja, tu se uopće ne radi o glumcima, ne radi se o bilo kome drugom. Postavio sam konkretno pitanje u vezi raspolaganja imovinom Grada i molim da mi se na konkretno pitanje da konkretan odgovor. Dakle, stan je u vlasništvu Grada i na temelju čega je dan u korištenje HNK-u. Gdje su Ugovori o najmu? Tko je donio te odluke? Dakle to me interesira da ne bi bilo da su one kuloarske priče o „partijskom“ korištenju stanja istinite. Na prošloj sjednici se gradonačelnik čak nije nama, općenito Gradska uprava nije dala niti jedan konkretan odgovor. Evo sad se odmah nakon prve točke povukao. Prošli puta se nije udostojao biti do kraja sjednice, do točke izvješća o njegovom radu.

Pisani odgovor

Gospodine Burek, što se tiče sortirnice, građani svi znaju da tamo postoje dva reciklažna dvorišta. Nevjerojatno mi je da netko kad dođe u reciklažno dvorište ostaviti neke stvari ne vidi koje radi. Dakle, uvijek radi barem jedno od ta dva reciklažna dvorišta. Ja sam isto razočarani što su dva reciklažna dvorišta maltene na istom mjestu, ali naslijedili smo nešto, što je po meni bez veze, ali eto. Trebalo je biti na drugom kraju grada, ali sad imamo dva na istome mjestu. A sortirnica, projekt je vodio Grad Varaždin, ali Grad Varaždin će nakon 5 godina imati samo 36% udjela u toj sortirnici, zato jer svi ostali JLS-ovi koji su sudjelovali isto tako voze tamo plastiku. I sad voze plastiku i Ivkom koji na primjer, jer je Ivanec potpisnik, a u principu Čistoća ne sakuplja npr. plastiku tako da im praktički skoro svi JLS-ovi voze tamo otpad i tamo se taj otpad reciklabilni sortira. Sad će biti nešto lakše s obzirom da je potpisani ovaj Ugovor s Fondom i to kao prvi davatelj javne usluge prikupljanja otpada je Čistoća potpisala.

Što se tiče sigurnosti prometa, evo, mi stalno imamo razgovore sa MUP-om. Ja mislim da smo zaista jako puno po tom pitanju napravili i čak i djelatnici prometne policije u gradu Varaždinu smatraju da je prometna sigurnost dignuta na puno veću razinu. Imamo manji broj nesreća, manji broj ozlijeđenih. Nadam se da nećemo imati ni jednu smrtno stradalu osobu u prometu u gradu, bez obzira što, evo, gradom kruži enormna količina vozila. Miroslave, ti me nadopuni.

Evo, gospođo Klara Huzjak, Špancirfest. Sa MUP-om smo sad pogledali, vidimo da je nekakva procjena da je bilo oko 290.000 gostiju ove godine što je nešto malo manje nego prošle godine zato jer su dvije subote bile kišne. Ali dobili smo podatke iz eVisitora upravo, imamo 6,5% dolazaka više i 7,8% više noćenja. Najviše smo imali turista iz Njemačke, Bugarske, Austrije i nakon toga Slovenije, a podatak da su u Varaždinu tijekom tih deset dana boravili gosti iz 60 različitih zemalja čini nas osobito ponosnim. 65% su činili strani gosti, 35% su činili domaći gosti. Ono što je isto jako interesantno, a to je, da je promet u ugostiteljstvu i turizmu porastao za 11,34% u odnosu na prošlu godinu, a ako pogledamo deset dana prije Špancirfesta smo izvukli podatke o prometu i deset dana Špancirfesta, porast je sa 12 milijuna na 15 i nešto milijuna, više od 20 i nešto %, a u ugostiteljstvu i smještaju je porast sa 1,5 mil. eura na 3,2 mil. eura. Špancirfest je brend grada Varaždina. Mnogi se pitaju koliko se zaradilo? Nemjerljivo je koliko smo bili na društvenim mrežama, u medijima. Mi smo imali analizu prijašnjih dvije godine i ispalo je da prva asocijacija na Varaždin nije barok, nije groblje, nije možda Varteks, nije „grad cvijeća“, nego je Špancirfest. Dakle, Špancirfest. Čestitam svim ženama iz Turističke zajednice, jer tamo radi jedna zaista sjajna ženska ekipa na čelu s Jelenom Toth, koja je to sve organizirala. Čestitam svima u Vijeću Turističke zajednice i mislim da je naš Špancirfest primjer kako bi urbani festival trebao izgledati u Hrvatskoj.

Gospodine Jagić. U školama se napravilo jako puno, ali nisu škole samo građevine. Ja sam presretan da smo mi po svim istraživanjima svih mogućih portala od gradonačelnik.hr pa na dalje prvi po socijalnim nadstandardima. Znate što to znači? Dakle, ni jedan veliki grad u Hrvatskoj nema besplatni produženi boravak. Znate koliko to košta? 1,7 mil. eura. Kad smo uvodili, znate koliko je naše djece išlo iz nižih razreda u produženi boravak? Nije ih išlo niti 15%. Radili smo takvu računicu. Danas imamo skoro 1600 djece u nižim razredima, više od 1100 ih ide. Dakle od tri, idu dva u produženi boravak i molim roditelje da shvate, ako je nešto besplatno, da to nije neobavezno. Ako ste upisali dijete na produženi boravak, ono tamo ima program, ne možete dolaziti kad vam se prohtije i uzimati ga. To vam je isto kao da dolazite na nastavu i da ga uzimate sa nastave. Dakle, ako je dijete upisano, ono će odraditi tamo program zato plaćamo iz Proračuna Grada Varaždina više od 40 učiteljica u produženom boravku koje su prije toga, znači zadnje četiri godine, one se mogu javiti u banku da dobe kredit. One su inače uvijek dobivale, jer su na neodređeno vrijeme sa 30.6. otkaz, sa 1.9. su se zapošljavali. To su sredstva, to su nadstandardi koje smo uveli. Svakoj školi smo uredili kuhinju i to vrhunsku kuhinju. Ove godine smo uveli preko „Čarobne osmice“ svake srijede će djeca dobivati obrok na žlicu. Dakle, dobit će nekakav ili čušpajz ili mahune ili grah. Učimo ih zdravoj prehrani od najranije dobi. Da ne velim da smo sve škole opremili sa solarnim elektranama i smanjili na taj način njihove troškove i nikad nismo srljali i krenuli raditi energetske obnove škola, dok nismo dobili sredstva. Sad radimo obnovu I. osnovne škole. Mogli smo ju krenuti raditi ranije, a nije isto uzeti kredit, ali znali smo da će se otvoriti niša i dakle, 2,2 mil. je vrijedan projekt. 1,8 mil. su europski novci. Iz Proračuna dajemo samo 400.000,00 eura i to je put kojim želimo ići. Već su krajem 7. mjeseca krenuli radovi u I. osnovnoj školi. Nutra su skinuti radijatori, maknuta je kotlovnica. Imaju rok da do 15.10. riješe taj dio. Paralelno s organizacijom nastave, jučer sam bio na prvom danu škole u I. osnovnoj školi i objasnio sam cijelu situaciju. Roditelji su apsolutno isto razumni. Škola će biti kompletno obnovljena, novo krovište, nova izolacija, novi prozori. Nastava će ići paralelno s tim. To radimo i na III. osnovnoj školi u ovome trenutku i krećemo s vrtićem „Biškupec“. Dakle, rok je da to sve završimo otprilike 30.4. zato jer za sredstva NPOO-a se moraju završna izvješća podnijeti do 30. lipnja sljedeće godine i to će biti napravljeno. Praktički VI. osnovna škola je relativno nova. Za sljedeću godinu imamo u planu natječaj za dogradnju III. i VII. osnovne škole da bismo mogli imati i dalje jednosmjensku nastavu i ostaje nam jedina energetski neobnovljena škola IV. osnovna za koju sam dao naloge da se idu pripremiti projekti, ali nećemo srljati. Najbitnije da ta djeca imaju svu moguću kvalitetu nastave. Imamo psihologe u školama, to nema niti jedan veliki grad u Hrvatskoj. Tko ih plaća? Plaćaju ih građani grada Varaždina. Mislim da su to nadstandardi kojima se trebamo ponositi.

Gospodine Burek, ovako. Sedam električnih autobusa…Ovaj tjedan je konačno došla, konačna odluka da ćemo ih dobiti. Pohvalio bi novu direktoricu Čistoće koja je imala petlju i poništila je postojeći natječaj i raspisano je novo savjetovanje u petak. Stići ćemo sve rokove, zato jer je cilj da dobijemo najkvalitetnije autobuse, a ne da dobijemo ne znam što. Mi imamo u ovom trenutku pet linija temeljem kojih smo dobili na tom natječaju 100% financiranje. Dakle, 100% je dobila Čistoća i u ovom trenutku… Mi radimo stalno s Odjelom za logistiku Sveučilišta Sjever koji nam je pripremio linije, koji je pripremio sve da kad startamo s električnim autobusima, da bismo s njima mogli startati moramo imati punionice. Dobili smo i 100% financiranja za punionice. Jedna će biti cjelonoćna na remizi koja će biti na Belim kipima, a na Trgu Petra Svačića će biti dnevno punjenje, gdje će prolaziti sve linije i dopunjavati se. Naravno, ti svi autobusi će izgledati onako kako izgledaju svi svjetski autobusi. Imat će unutra karte svih linija, međusobna križanja, gdje se može prelaziti. Ja vjerujem da će to biti jedan novi zamah, da smanjimo cestovni automobilistički promet u gradu. Evo, samo ću vam dati podatak za 8. mjesec sam tražio, dok ste vi postavljali pitanja iz Čistoće su mi javili. Prošle godine, osmi mjesec vam je najgori mjesec u godini. Znači mi smo od 1. do 5. mjeseca digli s nekakvih sedam osam tisuća vožnji na 20.000 vožnji, a 8.mjesec prošle godine smo imali 1694 vožnje, a ovaj mjesec smo ih imali 8.500. Dakle, puta pet, bez Špancirfesta, dakle ne računajući posebne linije koje smo imali za Špancirfest, što pokazuje da ima smisla cijeli taj projekt. Naravno, uređujemo autobusna stajališta i imamo određene ugovore i zbog nekakvih ugovora sa Europlakatom koji mora isto urediti neka stajališta pripremamo kompletne karte i sve ostalo. Ja vjerujem, kad dođu ti autobusi, kad dođu te punionice, da će to biti jedna nova prometna infrastruktura i nova prometna vizija grada Varaždina.

Tako je. Gospođo Marsenić pa vas sam preskočio vezano uz…dobro, dobro i gospodinu Bureku sam odgovorio vezano uz autobuse, ali nisam za Partizan. Dakle, to je vezano uz Jalkovec. Mi smo sada došli do građevinske dozvole, jel’ tako Martina? Uključi se.

Odgovor vijećniku: Martina Cesar Kelemen, službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo Grada Varaždina

Pripremili smo građevinsku dozvolu, ali će sve to ići druge godine.

Odgovor vijećniku: dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik 

Dakle, cjelokupni plan je, evo da vam velim prije pola sata, malo više od pola sata, taman sam išao na ovu sjednicu, došao mi je od direktorice Europske investicijske banke Prijedlog okvirnog kreditnog sporazuma s kojim ćemo ići na Vladu Republike Hrvatske. Dakle, nama EIB odobrava 25 plus 25 mil. eura kredita zato jer je Grad Varaždin najnezaduženiji od svih velikih gradova u Hrvatskoj i sve kapitalne investicije se praktički rade iz kredita i mi ćemo napraviti u Jalkovcu, ne samo preseliti bejzbol, nego ćemo tamo urediti i košarkaško igralište, uredit ćemo onaj cijeli park u Jalkovcu. To će biti prvi korak da bismo mogli urediti Srednjoškolac gdje je predviđeno jedno, zaista sportsko multifunkcionalno igralište svih mogućih sportova u centru grada Varaždina: od teretana na otvorenome, preko malog nogometa, odbojke na pijesku, bit će i atletska staza. Dakle, vratit ćemo taj prostor Varaždincima u centru grada, ovo će se preseliti u Jalkovec.

Tako je. Gospođo Marsenić pa vas sam preskočio vezano uz…dobro, dobro i gospodinu Bureku sam odgovorio vezano uz autobuse, ali nisam za Partizan. Dakle, to je vezano uz Jalkovec. Mi smo sada došli do građevinske dozvole, jel’ tako Martina? Uključi se.

Odgovor vijećniku: Martina Cesar Kelemen, službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo Grada Varaždina

Pripremili smo građevinsku dozvolu, ali će sve to ići druge godine.

Odgovor vijećniku: dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik 

Dakle, cjelokupni plan je, evo da vam velim prije pola sata, malo više od pola sata, taman sam išao na ovu sjednicu, došao mi je od direktorice Europske investicijske banke Prijedlog okvirnog kreditnog sporazuma s kojim ćemo ići na Vladu Republike Hrvatske. Dakle, nama EIB odobrava 25 plus 25 mil. eura kredita zato jer je Grad Varaždin najnezaduženiji od svih velikih gradova u Hrvatskoj i sve kapitalne investicije se praktički rade iz kredita i mi ćemo napraviti u Jalkovcu, ne samo preseliti bejzbol, nego ćemo tamo urediti i košarkaško igralište, uredit ćemo onaj cijeli park u Jalkovcu. To će biti prvi korak da bismo mogli urediti Srednjoškolac gdje je predviđeno jedno, zaista sportsko multifunkcionalno igralište svih mogućih sportova u centru grada Varaždina: od teretana na otvorenome, preko malog nogometa, odbojke na pijesku, bit će i atletska staza. Dakle, vratit ćemo taj prostor Varaždincima u centru grada, ovo će se preseliti u Jalkovec.

Gospodine Burek, ovako. Sedam električnih autobusa…Ovaj tjedan je konačno došla, konačna odluka da ćemo ih dobiti. Pohvalio bi novu direktoricu Čistoće koja je imala petlju i poništila je postojeći natječaj i raspisano je novo savjetovanje u petak. Stići ćemo sve rokove, zato jer je cilj da dobijemo najkvalitetnije autobuse, a ne da dobijemo ne znam što. Mi imamo u ovom trenutku pet linija temeljem kojih smo dobili na tom natječaju 100% financiranje. Dakle, 100% je dobila Čistoća i u ovom trenutku… Mi radimo stalno s Odjelom za logistiku Sveučilišta Sjever koji nam je pripremio linije, koji je pripremio sve da kad startamo s električnim autobusima, da bismo s njima mogli startati moramo imati punionice. Dobili smo i 100% financiranja za punionice. Jedna će biti cjelonoćna na remizi koja će biti na Belim kipima, a na Trgu Petra Svačića će biti dnevno punjenje, gdje će prolaziti sve linije i dopunjavati se. Naravno, ti svi autobusi će izgledati onako kako izgledaju svi svjetski autobusi. Imat će unutra karte svih linija, međusobna križanja, gdje se može prelaziti. Ja vjerujem da će to biti jedan novi zamah, da smanjimo cestovni automobilistički promet u gradu. Evo, samo ću vam dati podatak za 8. mjesec sam tražio, dok ste vi postavljali pitanja iz Čistoće su mi javili. Prošle godine, osmi mjesec vam je najgori mjesec u godini. Znači mi smo od 1. do 5. mjeseca digli s nekakvih sedam osam tisuća vožnji na 20.000 vožnji, a 8.mjesec prošle godine smo imali 1694 vožnje, a ovaj mjesec smo ih imali 8.500. Dakle, puta pet, bez Špancirfesta, dakle ne računajući posebne linije koje smo imali za Špancirfest, što pokazuje da ima smisla cijeli taj projekt. Naravno, uređujemo autobusna stajališta i imamo određene ugovore i zbog nekakvih ugovora sa Europlakatom koji mora isto urediti neka stajališta pripremamo kompletne karte i sve ostalo. Ja vjerujem, kad dođu ti autobusi, kad dođu te punionice, da će to biti jedna nova prometna infrastruktura i nova prometna vizija grada Varaždina.

Tu sam sad dotaknuo i gospođa Danka vaše pitanje. Znači dobili ste i odgovor vezano uz punionice i vezano uz autobuse. Dakle, NPOO dobili smo na upit, jer smo bili malo skeptični, da li možemo poništiti taj natječaj ili ne. Zato jer Hrvatska je ispregovarala točno određeni broj autobusa i kaj sad. Mi smo dobili 4,2 mil. eura i možda smo mogli dobiti sedam autobusa za 3 mil. eura i ispada da bismo 1,2 mil. eura trebali vratiti Europskoj uniji. Dakle, intencija je da dobijemo za 4,2 mil. eura sedam „svemirskih brodova“ što se tiče autobusa, a ne da dobimo nekakvo najjeftinije da ne velim tak, otpad od autobusa.

Gospodine Težak. Jako sam zadovoljan sa GRIC-om. Dakle, i pozivam sve naše sugrađane da preuzmu aplikaciju GRIC, imamo ju i za android i za IOS je´l tako Marko, imamo sad? Znači imamo za obadvije mobilne platforme i ovako. U 6. mjesecu smo imali, tražio sam sad isto kad postavljate pitanja i zahvaljujem svim pročelnicima koji su vrlo brzi i šalju mi podatke. Dakle, imali smo 48 prijava na GRIC. Nakon što smo u 7. mjesecu upogonili i mobilni ovaj, u 7. mjesecu smo imali 79 prijava, u 8. mjesecu 90 prijava na GRIC. Dakle, uhvatilo se to. Uzmite tu aplikaciju. Vi možete slikati. Vidite da je netko napravio neku, da se tak izrazim „svinjariju“, slikajte, pošaljite na GRIC i automatizmom će se to zaprimiti i procesuirati dalje. Evo, pozivam naše sugrađane da koriste tu aplikaciju što više.

Idemo dalje, gospodin Pokorny. Ajmo sad ova vaša pitanja o Varteksu razlučiti neke stvari. Zbog čega je Grad glasao za smjenu? Zato jer su bili radnici Varteksa kod mene. Dakle, došli su predstavnici radnika Varteksa kod mene i ja ću uvijek stati uz radnike. Neću stati uz banke, neću stati uz bilo koga drugoga. Ako su radnici došli s potpisima, njih gotovo svih koji su u onom trenutku još bili zaposleni u tom stečaju i tražili da ih Grad podrži, ja mislim da je to bila moja moralna obveza da to napravim, iako imam odlične odnose sa stečajnim upraviteljom Đuričinom, pregovaram sa svim razlučnim vjerovnicima i vidjet ćete da ćete u dogledno vrijeme dobiti jedan ozbiljan dokument vezan uz Varteks na ovo Gradsko vijeće. Dakle, Vlada Republike Hrvatske je 2021. godine donijela Strateški plan koji je nalijepljen iznad GUP-a, koji je veće razine. Mi smo u tom trenutku bili nemoćni jer je dogovoreno kako će izgledati taj prostor. Podržali smo, da podržali smo da se proda za 7,7 mil. eura SES-u nešto, zato jer je 30% toga trebalo ići tvrtki Varteks. Na kraju, na žalost, jer nam je bio cilj da Varteks funkcionira dalje, namirili su se svi vjerovnici, a Varteksu su pripale mrvice. U ovom trenutku, znate od kad je Varteks u stečaju? Od srpnja prošle godine. Dakle, a znate od kad je Varteks zapravo praktički propao, propao je još, samo malo da se sjetim, 2007. su izgubili licencu za Levi's. 2013. su izgubili licencu za distribuciju Levi'sa. 2013. u predstečajnoj nagodbi im je praktički oprošteno skoro 105 mil. kuna tadašnjih, 20 mil. eura i nastavilo se i dalje gomilanje dugova. To je privatna tvrtka koja je bila zaista loše vođena i upravljana zadnjih 30 godina. I, ako se dobro sjećate onih velikih sukoba kad su me prozivali i gospoda Bakić i ne znam tko, a btw gospodin Bakić je jedini pokušao, bez obzira što smo mi bili u velikom sukobu, želio nešto napraviti, spasiti taj Varteks, kad sam ja stavio ovrhu i onda, tko me prvi pozivao zbog ovrhe Varteksu, HDZ i Čehok. I onda smo sazvali, nakon toga sam ja maknuo ovrhu i sazvali smo Gradsko vijeće i Gradsko vijeće je jednoglasno zaključilo da ćemo im prolongirati otplate dugova, da ćemo nešto napraviti. Sad vi mene pitate zbog čega je Grad Varaždin ostao kratki tamo. Zato jer su tako na Gradskom vijeću jednoglasno odlučili svi gradski vijećnici, ali velim vam, u roku od tri mjeseca vidjet ćete što ću vam ponuditi vezano uz Varteks. Ne želim sad prejudicirati jer sam u ozbiljnim razgovorima i pregovorima. Jer u čemu je interes? Tvrtka je na žalost propala. Obavijestio me stečajni upravitelj da će 30. rujna ili 15. listopada najkasnije biti zatvorena i prodavaonica na varaždinskom Korzu zato jer nemaju više šta prodavati jer nema proizvodnje i morat ćemo razgovarati ozbiljno s Državnim nekretninama, jer gotovo sve prazne nekretnine u centru su državne nekretnine. Da ih daju Gradu na upravljanje mi bi ih znali iznajmiti, ali ono što je bitno vezano uz naš Varteks da to treba postati novi urbani centar grada Varaždina, zato smo uspjeli s Ministarstvom kulture zaštititi sedam građevina, zato više ne vrijedi Strateški projekt. Ja sam glasao da se Strateški projekt na sjednici, nije to sjednica Vlade, to je Vladino Povjerenstvo za strateške projekte i onda vrijedi GUP, a u GUP-u piše, dok se ne donese UPU tog područja nema ništa. Dakle, mi ćemo k'o Grad odlučiti kako će izgledati to područje, da ne bi tamo nastalo šest trgovačkih centara, to će biti novi urbani centar grada Varaždina, to vam ja garantiram.

Hvala lijepa. Pa dakle, u Varteksu radnika više nema. To su bivši radnici koji u Varteksu više ne žele raditi i manipulirani su od vjerovnika Čaića, što možemo vidjeti s obzirom na do da se na natječaj, Varteks ima ugovore sa MORH-om i oni se moraju ispoštovati, javilo 40 radnika pa me zanima kojih je to 400 radnika? To je prva stvar.

Druga stvar, tražili ste smjenu stečajnog upravitelja, a tvrdite da s njim dobro surađujete. To mi je malo kontradiktorno. Sljedeća vaša tvrdnja je da je Vijeće glasalo za blokadu, a Vijeće je glasalo za blokadu jer ste vi vijećnicima rekli da je ta tražbina osigurana, a to mi također niste odgovorili. I Niste mi odgovorili tko je ta Višnja Petrušić i kakve veze imaju radnici sa smjenom stečajnog upravitelja. Vi ste za rubriku „vjerovali ili ne“. Spremno odgovarate na naručena pitanja, a na moja dva pitanja, ni na jedno niste ponudili odgovor.

I nemojte vrijeđati ljude na društvenim mrežama da nemaju život, zato jer, mislim, zašto ne bi imali život. Hvala.

Idemo dalje, gospodin Pokorny. Ajmo sad ova vaša pitanja o Varteksu razlučiti neke stvari. Zbog čega je Grad glasao za smjenu? Zato jer su bili radnici Varteksa kod mene. Dakle, došli su predstavnici radnika Varteksa kod mene i ja ću uvijek stati uz radnike. Neću stati uz banke, neću stati uz bilo koga drugoga. Ako su radnici došli s potpisima, njih gotovo svih koji su u onom trenutku još bili zaposleni u tom stečaju i tražili da ih Grad podrži, ja mislim da je to bila moja moralna obveza da to napravim, iako imam odlične odnose sa stečajnim upraviteljom Đuričinom, pregovaram sa svim razlučnim vjerovnicima i vidjet ćete da ćete u dogledno vrijeme dobiti jedan ozbiljan dokument vezan uz Varteks na ovo Gradsko vijeće. Dakle, Vlada Republike Hrvatske je 2021. godine donijela Strateški plan koji je nalijepljen iznad GUP-a, koji je veće razine. Mi smo u tom trenutku bili nemoćni jer je dogovoreno kako će izgledati taj prostor. Podržali smo, da podržali smo da se proda za 7,7 mil. eura SES-u nešto, zato jer je 30% toga trebalo ići tvrtki Varteks. Na kraju, na žalost, jer nam je bio cilj da Varteks funkcionira dalje, namirili su se svi vjerovnici, a Varteksu su pripale mrvice. U ovom trenutku, znate od kad je Varteks u stečaju? Od srpnja prošle godine. Dakle, a znate od kad je Varteks zapravo praktički propao, propao je još, samo malo da se sjetim, 2007. su izgubili licencu za Levi's. 2013. su izgubili licencu za distribuciju Levi'sa. 2013. u predstečajnoj nagodbi im je praktički oprošteno skoro 105 mil. kuna tadašnjih, 20 mil. eura i nastavilo se i dalje gomilanje dugova. To je privatna tvrtka koja je bila zaista loše vođena i upravljana zadnjih 30 godina. I, ako se dobro sjećate onih velikih sukoba kad su me prozivali i gospoda Bakić i ne znam tko, a btw gospodin Bakić je jedini pokušao, bez obzira što smo mi bili u velikom sukobu, želio nešto napraviti, spasiti taj Varteks, kad sam ja stavio ovrhu i onda, tko me prvi pozivao zbog ovrhe Varteksu, HDZ i Čehok. I onda smo sazvali, nakon toga sam ja maknuo ovrhu i sazvali smo Gradsko vijeće i Gradsko vijeće je jednoglasno zaključilo da ćemo im prolongirati otplate dugova, da ćemo nešto napraviti. Sad vi mene pitate zbog čega je Grad Varaždin ostao kratki tamo. Zato jer su tako na Gradskom vijeću jednoglasno odlučili svi gradski vijećnici, ali velim vam, u roku od tri mjeseca vidjet ćete što ću vam ponuditi vezano uz Varteks. Ne želim sad prejudicirati jer sam u ozbiljnim razgovorima i pregovorima. Jer u čemu je interes? Tvrtka je na žalost propala. Obavijestio me stečajni upravitelj da će 30. rujna ili 15. listopada najkasnije biti zatvorena i prodavaonica na varaždinskom Korzu zato jer nemaju više šta prodavati jer nema proizvodnje i morat ćemo razgovarati ozbiljno s Državnim nekretninama, jer gotovo sve prazne nekretnine u centru su državne nekretnine. Da ih daju Gradu na upravljanje mi bi ih znali iznajmiti, ali ono što je bitno vezano uz naš Varteks da to treba postati novi urbani centar grada Varaždina, zato smo uspjeli s Ministarstvom kulture zaštititi sedam građevina, zato više ne vrijedi Strateški projekt. Ja sam glasao da se Strateški projekt na sjednici, nije to sjednica Vlade, to je Vladino Povjerenstvo za strateške projekte i onda vrijedi GUP, a u GUP-u piše, dok se ne donese UPU tog područja nema ništa. Dakle, mi ćemo k'o Grad odlučiti kako će izgledati to područje, da ne bi tamo nastalo šest trgovačkih centara, to će biti novi urbani centar grada Varaždina, to vam ja garantiram.

Gospodine Boroviću, Interact Green je sjajan projekt koji nije u ovom trenutku u sjajnoj fazi. Zašto? Jer smo dobili, dobili smo preko 4 mil. eura direktno novaca iz Bruxellesa. Raspisali smo natječaj za uređenje Dravske šume i dobili smo projekte. Mislim da ćemo u studenome, da će naše Društvo arhitekata Varaždin, tu su i ljudi s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, izabrati najbolje rješenje za koje ćemo svi moći reći, e to je to.

Gospođo Oreški, ovako. Jučer su bili kod mene, kod pročelnice za komunal isto, ljudi iz Osječke ulice. Ja bi sad htio pojasniti što sam već objašnjavao ovdje nekoliko puta. Ono što je u GUP-u građevinsko zemljište nije i građevinska čestica. Građevinska čestica postaje onoga trenutka kad se napravi infrastruktura komunalna, dakle, cesta sa svim, da imaju pristupni put. Mi u ovome trenutku imamo tisuće zahtjeva, tisuće zahtjeva od Hrašćice sjever, Hrašćice jug, Brezja, Biškupca, Kućana, Lalangueove i ostalo. Radimo nove ceste, ali da to sve napravimo, ja ne znam, možete vi izglasati, moramo ovako…Mi kad radimo cestu sada, od komunalne infrastrukture, znate kol'ko uspijemo dobiti od komunalnog doprinosa? Niti 30%. Dakle, Grad radi o svom trošku iz poreza koje zapravo dajemo za djecu ili nešto drugo, radimo prometnice. Da bismo mi mogli to napraviti, moramo dići komunalni doprinos puta deset sve. Evo doslovce. Da li ćete to izglasati? Naravno da nećete. Imamo plan i jučer smo i ljudima objasnili da određeni dio u Hrašćici će se raditi etapno kroz sljedeće tri godine i da ćemo napraviti te ceste zato jer ceste o kojima se govori, kak se zove ovo za Osječku, Miro? Da, no dobro, ajde nije u ovom trenutku bitno. U ovome djelu Hrašćice jug koštaju oko 1,5 mil eura. U Hrašćici sjever koštaju nekakvih šesto-sedamsto tisuća eura, a mi ćemo ove godine od komunalnog doprinosa ubrati možda 1,5 mil. za sve u cijelom Gradu Varaždinu. Imamo plan, radit ćemo i produžetak Sajmišne ulice, radit ćemo sve. Želimo raditi taj dio Hrašćice jug, zato jer tamo ćemo dobiti 72 gradilišta, ali prioritet nam je da radimo tamo gdje je Grad vlasnik, da Grad može i prodati zemljište i s prodajom zemljišta do kraja isfinancirati tu komunalnu infrastrukturu. Zato nam je gospodine Đopar, bitan produžetak Sajmišne i ona je isto pred građevinskom dozvolom i bit će u projektu sljedeće godine gdje će…Već je onda zona „G“ gospodarske namjene maknuta s cijelog područja Varteksa i cijelo područje Varteksa je postavljeno mješovita namjena, čime je omogućena izgradnja trgovačkih centra i višestambene izgradnje. Dakle, već je 2007. netko razmišljao, miči Varteks iz tog područja, tu će se raditi trgovački centri i tu će se raditi višestambene zgrade. Radit će se ono na tom području, što ćemo mi ovdje donijeti kad se napravi UPU Varteksa.

Vezano uz parkiranje oko VTC-a. Da, da li se šta dogodilo, da'l vam se šta promijenilo u režimu u zadnje dvije godine. Mi smo ozbiljno razgovarali i vi znate zbog čega nije bilo završnog dogovora, zato jer ljudi s kojima je trebalo imati završni dogovor u tom trenutku je pokupio USKOK i vi k'o da silite i mene i sve ostale da radimo nešto, cijelo vrijeme se radi pritisak da radimo nešto, kako bi se i dalje produžavale ove sulude mjere za koje znam da i dalje hrpa ljudi u ovome gradu je pod mjerama, koje su trajale 18 mjeseci i gdje bi na kraju našli da su neke druge gradove imali pod takvim mjerama. Našli su jedno suspektno zapošljavanje i jednu suspektnu građevinsku dozvolu, evo, a potrošili su milijune eura i vi bi sad opet željeli… Dal' nekome nešto tamo fali u tom kvartu? Ok, imamo mi pripremljene nekakve stvari, ali nitko ne želi kad pitate ODO, ŽDO ili bilo tko, da li je to vama ok, nitko se ne želi izjasniti oko toga. Ne, ja bi sad trebao vama dati prijedlog nekakvog rješenja i onda ćete odmah opet otrčati, dići mi valjda 57. kaznenu prijavu i opet nek' ja hodam po raznim obavijesnim razgovorima.

U ovome djelu Hrašćice jug koštaju oko 1,5 mil eura. U Hrašćici sjever koštaju nekakvih šesto-sedamsto tisuća eura, a mi ćemo ove godine od komunalnog doprinosa ubrati možda 1,5 mil. za sve u cijelom Gradu Varaždinu. Imamo plan, radit ćemo i produžetak Sajmišne ulice, radit ćemo sve. Želimo raditi taj dio Hrašćice jug, zato jer tamo ćemo dobiti 72 gradilišta, ali prioritet nam je da radimo tamo gdje je Grad vlasnik, da Grad može i prodati zemljište i s prodajom zemljišta do kraja isfinancirati tu komunalnu infrastrukturu. Zato nam je gospodine Đopar, bitan produžetak Sajmišne i ona je isto pred građevinskom dozvolom i bit će u projektu sljedeće godine gdje će…Već je onda zona „G“ gospodarske namjene maknuta s cijelog područja Varteksa i cijelo područje Varteksa je postavljeno mješovita namjena, čime je omogućena izgradnja trgovačkih centra i višestambene izgradnje. Dakle, već je 2007. netko razmišljao, miči Varteks iz tog područja, tu će se raditi trgovački centri i tu će se raditi višestambene zgrade. Radit će se ono na tom području, što ćemo mi ovdje donijeti kad se napravi UPU Varteksa.

Gospodine Đopar, ja sam vama zapravo ovo oko Sajmišne rekao, tak da idemo u tom smjeru.

Gospođo Maček, prometni otok. Imali smo malo problema s izvođačem, al' konačno je ovaj tjedan krenulo iskolčenje. Izvođač nam je tamo Hudek ja mislim, jel’ tako? Znači, prije nego dođete iz Nove Vesi prema Varaždinu, nekakvih 100 do 150 m prije križanja s Ulicom Krste Hegedušića, bit će jedan prometni otok, na način da ćete morati obilaziti taj otok i na taj način usporiti promet i plus toga kod crkve Dobrog Pastira ide dodatno kamera. Mi inače, zaista, na tjednoj bazi se čujemo s prometnom policijom i mogu vam reći da su ljudi iz prometne policije, dva čelna čovjeka, rekla da za sigurnost prometa koliko je napravljeno u zadnje četiri godine, ne sjećaju se kad je toliko napravljeno. Zaista se trudimo da dignemo tu sigurnost, a podaci o prometnim nesrećama, teže ozlijeđenima ili stradali nam apsolutno govore u prilog. Dakle, maksimalno se to smanjilo. Možete vidjeti, na primjer, netko me bio pitao oko onoga raskršća Trenkova i Ognjena Price. Sad imate dvostruko ogledalo. Stavili smo na nekoliko mjesta ona dvostruka ogledala da možete gledati sa svih strana. Sve to financira Grad iz svoje prometne preventive i mislim da je to naša obveza i vaša je obveza da me upozoravate gdje trebamo ići s takvim stvarima.

Gospođo Šabić, tzv. „pimpek plac“ kak' ga svi zovemo, Mali plac službeno. Bila je velika akcija „Bok susedi“ i to je išlo kroz EU projekt Blue Samm. Vjerovali ili ne, gospođo Kišak, tamo je bilo preko 200 naših sugrađana, imali smo preko 150 ispunjenih anketa što žele i to je ogledni primjer participacije kojega su čak i određeni europski konzultanti i projektanti pohvalili. Dakle, oni su rekli što žele. Rekli su što žele, mi smo raspisali natječaj za to, napravljeno je idejno rješenje, projekt je napravio arhitektonski biro Jelić kao i sve što god se radi, radi se putem javne nabave. Tako je i projektant Jelić dobio javnu nabavu, tako je i izvođač Vlašić dobio javnu nabavu. Sve ovo sad radimo kroz projekt Be Ready, kako bi imali što manje troškove i prva faza je „Zelena urbana soba“ na zapadnom dijelu s klupama i stolovima za druženje. Pričekajte, ja znam da uvijek postoji određeni dio ljudi koji nemaju svoj život pa ga žive na društvenim mrežama i misle da to što pišu po društvenim mrežama desetak ljudi da je to to. Ako se 150 ljudi tamo našlo i rekli su što žele, tko smo sad mi da velimo to ništa ne valja, a s druge strane žalili su se čak za one, ajmo opet reći „pimpeke“ koji su bili simbol. Vjerovali ili ne, kad smo to išli raditi, kad smo ih uklanjali, oko toga su bile klupice, znate od čega su bili oni? Od azbesta. Dakle, samo tanki sloj betona, kompletno sve je bilo od azbesta. Mi smo, budući da je to nekakav simbol tog malog trga, odlučili da ih napravimo od materijala koji je prilagođen da ljudi budu uz njega i leže i sjede i stavit ćemo ponovno i vratit ćemo ih natrag na to mjesto.

Zatim imamo, gospođa Ivek, Anina-Prešernova. Da, tamo radovi idu odlično i to će biti prije roka. Ja pozivam sve Varaždince da si malo i pogledaju što znači, znači, nije bilo mjesta da napravimo klasični rotor, jedan veliki krug i tamo je napravljeno projektantsko rješenje za koje mislim da će biti jako dobro, a to je „osmica“. Znači, moći će se iz svih smjerova svugdje. Možda ćete u početku biti mrvu zbunjeni, ali ja vjerujem da ćete vrlo brzo to poloviti. Ja vjerujem da će to negdje oko Svih svetih već biti gotovo.

Gospodine Milivoj Zajec. U ovom trenutku bale obrađuje MBO. Napadali ste me za taj ugovor, za cijene, za ne znam što, tko sve nije napadao. 200 eura, pa to je suludo. Znate vi, u ovom trenutku MBO… Znate kud mi, zato jer neki pametnjakovići su rekli da gradu Varaždinu ne treba deponija pa mi moramo voziti po cijeloj Hrvatskoj, ali ne daju nam dovoljnih kapaciteta pa dio raspišemo natječaj i onda se javi taj isti MBO. Taj isti MBO uzima, ne znam, od Kašjuna, od Makarske, znate po kojoj cijeni? Po 400,00 eura tonu, a mi obrađujemo bale po 200,00 eura. Oni su se možda malo preračunali s kapacitetom, ali kak' vi velite prošlo je ne znam koliko dana. Znate šta ću ja vama reći, prošlo je 6500 dana prije nego što je ova Gradska uprava uspjela pokrenuti da se riješe bale. I bale se rješavaju. Bale su, u ovom trenutku 67.000 tona je odvezeno, a ima manje od 90.000 tona i zato jer ih važemo, zato jer znamo koliko je svaka bala teška, ali one se ne odvoze, one se obrađuju. Produžili smo rok za izvođenje iz objektivnih razloga, usuglasili su se svi, sve strane. Evo, jučer je upravo Fond napravio još jednu uplatu ZNS-a na milijun eura, zato jer nas kontroliraju na sve moguće načine, ali ovo se radi apsolutno transparentno i ovo će biti kroz nekakvih šest do devet mjeseci gotovo. Ja bi rekao, dragom Bogu sve jedno, nakon dvadeset godina. Dakle, prva bala je bila 2. travnja 2005. godine. Da, bala više neće biti, bale više nisu pitanje, bale više nisu problem i svako tko bilo šta pita oko bala ne pita dobronamjerno. Evo, toliko o tome.

Hvala vam lijepa. Apsolutno nisam zadovoljan odgovorom. Pitanja su bila jasna i glasna. Umjesto odgovora, dobio sam „po prstima“, jer samo postavljeno pitanje znači da nije dobronamjerno. Ovo je pitanje zaista dobronamjerno. Radi se o interesu javnosti. Ugovor je potpisan takav kakav je. U veljači 2024. godine rekli ste da će sav posao biti gotov u 18 mjeseci. Bez obzira kol'ko je trajalo prije, kol'ko je trebalo do dana samog početka obrade, svjesni smo i znamo i sami da je tokom tog razdoblja ne činjenja, su više zaradili pravnici na pravnim poslovima jer je tu bila zmešancija uvraga. Znači, pitanje je jasno i glasno.

Pisani odgovor

Gospođo Šabić, tzv. „pimpek plac“ kak' ga svi zovemo, Mali plac službeno. Bila je velika akcija „Bok susedi“ i to je išlo kroz EU projekt Blue Samm. Vjerovali ili ne, gospođo Kišak, tamo je bilo preko 200 naših sugrađana, imali smo preko 150 ispunjenih anketa što žele i to je ogledni primjer participacije kojega su čak i određeni europski konzultanti i projektanti pohvalili. Dakle, oni su rekli što žele. Rekli su što žele, mi smo raspisali natječaj za to, napravljeno je idejno rješenje, projekt je napravio arhitektonski biro Jelić kao i sve što god se radi, radi se putem javne nabave. Tako je i projektant Jelić dobio javnu nabavu, tako je i izvođač Vlašić dobio javnu nabavu. Sve ovo sad radimo kroz projekt Be Ready, kako bi imali što manje troškove i prva faza je „Zelena urbana soba“ na zapadnom dijelu s klupama i stolovima za druženje. Pričekajte, ja znam da uvijek postoji određeni dio ljudi koji nemaju svoj život pa ga žive na društvenim mrežama i misle da to što pišu po društvenim mrežama desetak ljudi da je to to. Ako se 150 ljudi tamo našlo i rekli su što žele, tko smo sad mi da velimo to ništa ne valja, a s druge strane žalili su se čak za one, ajmo opet reći „pimpeke“ koji su bili simbol. Vjerovali ili ne, kad smo to išli raditi, kad smo ih uklanjali, oko toga su bile klupice, znate od čega su bili oni? Od azbesta. Dakle, samo tanki sloj betona, kompletno sve je bilo od azbesta. Mi smo, budući da je to nekakav simbol tog malog trga, odlučili da ih napravimo od materijala koji je prilagođen da ljudi budu uz njega i leže i sjede i stavit ćemo ponovno i vratit ćemo ih natrag na to mjesto.

Hvala. Ja zahvaljujem gradonačelniku na odgovoru, međutim nisam dobila odgovor na pitanje da li je objavljen natječaj za izvođača. Znam tko je napravio projekat, međutim da li je objavljen natječaj, ukoliko jest kada i gdje i koliki iznos je vrijednost tog projekta? A što se tiče, pohvaljujem to što ćete vratiti te simbole po kojima se nazivao taj trgić. Opće poznata je stvar da smo ga svi tako nazivali. Ja isto tamo živim i vjerujte mi ja ne znam kojih, vidjela sam kojih je to bilo 150 ljudi na trgiću, međutim, ja s kim god razgovaram, jel i ja tamo živim, svi kažu da te nadstrešnice izgledaju k'o naplatne kućice, da to apsolutno tamo ne pripada. Pogotovo idemo na neku zelenu sobu, trebalo bi biti nešto zelenilo, a ne plavo. Meni je drago što je plava boja, boja HDZ-a i to pohvaljujem, ali evo doista ne izgleda lijepo. Hvala vam.

Pisani odgovor

Gospodine Garić, da, surađujemo super sa prometnom policijom. Električne romobile…Imamo sreću da su definirani zakonom i to će biti jedna od stvari koje ćemo ovdje na Gradskom vijeću, koje ćemo ovdje izglasati. Dakle, električni bicikli nisu definirani Zakonom, vjerovali ili ne, to se mora Miro, u Saboru riješiti po Zakonu o prometu, predložiti, ali romobili jesu i romobile možemo zabraniti u prometovanju gradskom jezgrom i to ćemo napraviti. Siguran sam da ćete tu Odluku podržati. Radimo edukacije, sada krećemo s Policijskom upravom po svim školama. Radi se edukacija oko ponašanja u prometu. Radit će se i posebni fokus na električne romobile, a želio bi reći da je sutra u 10,00 sati ovdje sastanak s čelnim ljudima Policijske uprave i predstavnicima ljudi iz Jalkovca koji su imali jedan skup građana, gdje ih je bilo više od 100, gdje smo detektirali određene prometne probleme i gdje ćemo zajedno s Policijskom upravom krenuti u rješavanje.

Što se tiče školskih izleta, gospodine Garić. Ja bi želio, da, i to ćemo probati napraviti da što više djece ide u Školu u prirodi na naš Rab. Mi tamo imamo odmaralište i bilo bi najpametnije da idu tamo. Ulažemo u to odmaralište i sad, kad sam vidio podatke, bilo je jako puno djece, ali na kraju ispada da je više od 50% djece izvan grada Varaždina, a svi imaju iste uvjete. Malo bi ih trebali stimulirati u tom smjeru, ali sigurno ćemo sljedeće godine izdvojiti u Proračunu određena sredstva, na način, to je moja vizija za sada, da ako idete u Rab dobit ćete po djetetu veću subvenciju, ako idete negdje drugdje, dobit ćete manju subvenciju.

Da, ja sam propustio jedno pitanje vezano uz Lotus. Mi smo bili na tom skupu građana i bili smo i posjetili, vidjeli šta se tamo događa. Na žalost, tamo je najezda određenih insekata. Da li to dolazi iz Lotusa, ne mogu reći. Građani tvrde da je tako. Ja sam razgovarao s Državnim inspektoratom nakon toga i ovaj tjedan će biti tamo kontrola i sanitarne i inspekcije zaštite okoliša da vidimo što se može napraviti. Meni je izuzetno žao što je prošle godine im istekla dozvola za tu lokaciju za gospodarenje otpadom, no Grad nije odgovoran i Županija je ta koja izdaje te dozvole za gospodarenje otpadom. Županija im je izdala dozvolu na novih 10 godina. Mislim da ih se mora natjerati da rade sukladno, ako već imaju dozvolu, toj dozvoli, da imaju sve moguće mjere zaštite okoliša, sanitarne mjere, jer vjerovali ili ne, zaista ne znam kad vam pokažu u kući staroj tri, četiri godine… Ali najgora stvar je da ima kukaca koji možda čak nisu ni naša fauna. Ja ne znam od kud su oni dopremljeni s tim balama plastike. Ljudi su doista, imaju u onim zamkama žohara, stotine žohara polovljenih preko noći. To je nešto strašno i zaista ugrožava kvalitetu života naših građana. Mi ćemo im pomoći koliko možemo upravo s tim kontaktima prema raznim inspekcijama. Oni su zaista spremni na nekakve drastične mjere. Mi smo razgovarali s njima. Pokušali smo objasniti da, ajmo probati razgovarati. Ja vjerujem da bi i druga strana trebala pokazati spremnost za razgovore, a ne da tko god bilo šta kaže o toj tvrtki dobiva nekakve kaznene prijave i slično i na taj način se zaplašuje ljude. Rješenje se mora naći, mora se uključiti i Županija, mora se uključiti i država. Hvala.

Tu bi se odmah nadovezao, gospodine Sekovaniću i na vaše pitanje vezano uz prometnicu koja spaja Zonu Jalkovec s jugozapadnom obilaznicom. Ta prometnica je ucrtana, u svim planovima je. Četrnaest mjeseci smo čekali, pet požurnica, da bi Ministarstvo gospodarstva zaključilo prije deset dana da moramo raditi studiju utjecaja na okoliš. Dakle, ne znam, Lotus ne treba studiju utjecaja na okoliš, mi idemo preko deset njiva sa cestom, moramo raditi studiju utjecaja na okoliš. Martina, da li je studija u izradi? U izradi je studija. Ja vjerujem da ćemo mi do kraja godine sve papire imati za građevinsku dozvolu. U roku od tjedan dana će biti pozvano svih 18 vlasnika parcela kroz koje još mora proći ta cesta i ta cesta nam je prioritet da rasteretimo kamionski promet. To nam je jedna od prioritetnih prometnica u gradu. U planu je, usuglašeno je sa Hrvatskim cestama, bit će jedan novi čvor između Beretinca i Gojanca i ja vjerujem da ćemo to kroz nekakve, ne može se to brzo realizirati, ali kroz dvije i pol godine je nekakav realan rok da bi se to moglo realizirati. U Jalkovcu smo zbog toga, ići ćemo etapno, zato jer je napravljena aglomeracija. Ok, nije se mogla rješavati kanalizacija i oborinska odvodnja paralelno, ali kad se raskapao Jalkovec trebalo je raditi zasebni projekt oborinske odvodnje. Sad će ovo izgledati malo smješno i glupo. Morat ćemo raskapati da bismo napravili pješački pločnik za pješake s one strane od Dvorca Leitner na dalje u dužini 3,8 km. Morat ćemo raskapati cestu zbog oborinske odvodnje. Onda će netko reći: „Da li su ovi normalni? Ovo je sad nedavno poasfaltirano.“ Ali tamo djeca nemaju sigurnost. Jako puno djece iz Jalkovca ide u školu i to moramo riješiti. To je projekt oko milijun eura i razbit ćemo ga u dvije godine, 2026. i 2027. godinu.

Ja bi se odmah sad možda nadovezao i na gđu. Doroteu Strelec. Jako mi je drago da ste primijetili ovo s Humana Nova. Dakle, naše majice je ove godine izrađivala jedna socijalna udruga i oni su mislili da će uspjeti prodati majica za nekakvih uzmimo 3.500,00 do 5.000,00 eura. To su u prva dva dana napravili. Dodatno su štampali majice i jako sam sretan što sam sudjelovao u njihovoj rođendanskoj proslavi predzadnji dan i donio im tortu jer je to jedna sjajna socijalna udruga i mislim da takve suradnje treba njegovati.

Gospođo Strelec, vama sam u principu… osim građanski, zdravstveni odgoj. Ova uprava je uvela građanski odgoj i radimo i pripremamo i ja vjerujem da ćemo sa školskom godinom 2026./2027. krenuti i sa zdravstvenim odgojem u našim osnovnim školama, jer mislim, slažem se apsolutno s vama da je to jedna od stvari koju moramo omogućiti našim đacima.

I predsjedniče Gradskog vijeća. Stanovanje POS mi je još ostalo. Dakle, sve ide svojim tempom. Mi ćemo kroz otprilike…Roman Veršić je ovdje, direktor Gradskih stanova. Romane, kad će biti gotova prva zgrada?

Odgovor vijećniku: Roman Veršić, ravnatelj Javne ustanove Gradski stanovi

Dobar dan svima. Znači, prva zgrada bi trebala biti gotova do kraja godine. U međuvremenu smo imali raspisanu nabavu za početak izgradnje druge zgrade. Nabava je pri kraju. Još trebamo prikupiti nekakve podatke koje mora budući izvođač dostaviti i nadam se da bi možda ovaj tjedan ili drugi tjedan potpisali ugovor za nastavak izgradnje. Treća zgrada se projektira. Projekti bi trebali biti gotovi do kraja ovog mjeseca i onda iza toga ćemo isto krenuti s nabavom i nadam se da ćemo i za treću zgradu uspjeti do kraja godine provesti nabavu i započeti izgradnju.

Odgovor vijećniku: dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik 

Na ovo pitanje vam je odgovorio gospodin Veršić. Znači tamo je nama cilj u onome cijelome djelu napraviti šest zgrada sa skoro 180 stanova i ja vjerujem da ćemo u razdoblju kako smo si rekli, dvije i pol do tri godine to i napraviti. Hvala.

A odmah ću se sad nadovezati i na pitanje gospodina Lukavečkog, dakle, to je sve isto tako vezano uz onaj podvožnjak Wissertova-Supilova. U petak smo bili pročelnica Cesar Kelemen i ja na sastanku s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Doma zdravlja Varaždin i postignut je načelni dogovor oko rješavanja, dakle, zbog jednog imovinsko-pravnog odnosa nije se mogla izdati građevinska dozvola, a dakle, imamo gotove 23 mape, imamo apsolutno sve gotovo. Sad bi to trebalo ići sve na Upravna vijeća tih institucija koje smo naveli i ja vjerujem da ćemo ove godine imati građevinsku dozvolu, da ćemo sljedeće godine raspisati natječaj za izvođenje radova, koji će biti vrlo složeni radovi, dva rotora, ispred Kućanske rampe i ispred Željezničkog kolodvora, podvožnjak ispod kompletnog onog djela željezničkih pruga iz Wissertove. Ono što je isto tako vrlo bitno, mi smo pred izdavanjem građevinske dozvole za cestu koja će prolaziti od Wissertove do novog rotora, jer sad se izdala i dozvola i za treću i četvrtu traku Hrvatskim cestama. S njima surađujemo za obilaznicu od rotora Židovskog groblja do rotora Baumax, tako da će to biti jedna potpuno nova prometna vizura, jedno potpuno novo prometno rješenje u gradu Varaždinu.

I gospođo Dorotea, vi ste prvi pitali, a zadnji ste na redu za odgovor. Slažem se sa digitalnim potpisom. Anice, uvodimo to. Anice, možeš se uključiti pa reci. Ajde, da čujemo, pročelnica Mušanović.

Odgovor vijećniku: Anica Mušanović, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća

Lijep pozdrav svima. Uvodimo digitalni potpis. Vidite da neki dokumenti već jesu potpisani, a što se tiče ovih čitljivih PDF formata spremamo kao PDF tako da bi trebala većina biti čitljiva, osim možda jedan ili dva dokumenta koji su bili veći, ali ostalo radimo na tome da bude čitljivo. A digitalni potpis, svakako i što prije.

Što se tiče Centra „Tomislav Špoljar“. Ja sam tu dvojakih mišljenja. Skuplja nam se po svim tim našim dječjim igralištima, skupljaju se ljudi koji se tamo trebaju igrati i ja sam za to da se naša djeca igraju i na II. osnovnoj i na VI. osnovnoj i kod Centra Tomislav Špoljar, ali imamo problem u večernjim satima i meni je to ovoga… Već smo s policijom radili na tome. Radili su oni, preventivno su išli gledati… i na II. osnovnoj bio je neko vrijeme kaos i moramo te stvari rješavati, ali ja nisam za takvu baš potpunu represiju, da sad to ogradimo i da se nitko iz tog djela grada ne bi mogao igrati i koristiti tim igralištem, da napravimo takvu ogradu da je samo za đake. Ja sam više za to da probamo i naše komunalne redare i policiju i sve angažirati, da u noćnim satima se to ne zloupotrebljava. Da vam ne velim, da sam vidio slike, kad smo imali, sad ove subote smo imali Festival dvorišta. To kaj je bilo, na kaj je ličio Stančićev trg u subotu u 6 ujutro, ovoga, su mi slali slike, katastrofa. Evo događa se i po trgovima i po ulicama, ali to je odraz kulture ljudi. Ja bi radije išao na varijantu, mislim, nije problem da mi tamo ogradimo, zaključamo i nitko to ne može koristiti. Ja mislim da bi trebali i građani i djeca susjedstva i POS naselja i ostalih to koristiti. Više sam za to da idemo u smjeru i s policijom i komunalnim redarima, idemo raditi par noćnih akcija. Imali smo sad neke akcije na Korzu vezano uz bicikliste. Sjećate se, slao sam sad dopise Woltu, Boltu, Glovu. Dva dana poslušaju, treći dan opet svi jure. Imali smo policajce na motorima jedan dan, bome su vam napisali solidan broj kazni, ali da li na drugi način možemo riješiti, evo ne znam. Evo tol'ko od mene. Ja mislim da sam iscrpio i vrijeme i vaše živce, tako da…

Što se tiče nadzemne garaže gospođo Klara, već sam dio rekao vezano uz Banus plac. Znači pripremamo, obvezu imamo po UPU-u povijesne jezgre, arhitektonskog natječaja za Banus plac. Mene je strah raditi bilo šta na Banus placu. Pripremit ćemo natječaj, pripremit ćemo radove. To će trajati godinu dana dok ne riješimo opciju zamjenskog parkiranja, jer izgubit ćemo plac ako nemamo Banus plac i nemamo nigdje u okolici parkiranje i zato intenzivno i o tome razmišljamo. Velim, na toj lokaciji mora biti uređeni trg, takav je zahtjev, a garaže smiju biti ispod. S obzirom koliko je nisko podzemna voda, graditi dva ili tri kata ispod strašno je skupo. Vidjet ćemo kaj će nam ispasti. Mi smo ovo prijavili Europskoj investicijskoj banci, mi smo s njima u pregovorima oko ovih određenih kredita. Ako ništa drugo, radit ćemo to iz kredita Europske investicijske banke.

Gospodine Borović, znate koliko mi imamo igrališta? Mi imamo od svih velikih gradova, imamo 52, ja mislim da sad delamo i 53 igralište. Sad smo radili zadnje u Zbelavi. U Črncu je već gotovo, ali isporučitelj plaća penale jer mu kasne igrala. Znači, bacili smo se na igralište u Gojancu. Radili smo nova igrališta u prigradskim naseljima. Ni jedan grad nema na 850 stanovnika dječje igralište, kak' ima Varaždin. Doslovce, ni jedan veliki grad nema. Mi smo ih skoro sve obnovili. Slažem se da ima problema s igralištem u Bronxu i da tamo treba vidjeti šta ćemo napraviti s podlogama. Ja ću poslati ljude iz Parkova odmah ovaj tjedan još da provjere šta se treba napraviti. Stavit ćemo u prioritet da se i tamo obnovi što treba od igrališta.

Gospodine Težak, rotor Anina i Prešernova. Rotor Anina i Prešernova sam potpisao. Jesam potpisao?..Da, ugovor je potpisani ovaj tjedan i 23.6. je uvođenje u radove. Ja vjerujem da ćemo to, praktički do početka školske godine, negdje, tu negdje u rujnu, možda u listopadu, vidim da Martina maše glavom, da ćemo imati taj rotor. Taj rotor nam je, znate… Prvo, imali smo ono ruglo na uglu Anine i Prešernove di su bili skvoteri. To smo kupili, srušili. Treba nam za rotor, ali taj rotor će nam biti vrlo bitan zbog prometa kad se napravi i podvožnjak Wissertova-Supilova i ona dva rotora ispred Kućanske rampe i kolodvora i taj rotor će imati jednu svoju bitnu funkciju. Dakle, ali uz to smo potpisali i sa izvođačem u Hallerovoj aleji odmah kod Krste Hegedušića jedan uspornik kad se dolazi, ne uspornik, to će biti proširenje s otokom kad se dolazi iz pravca Nove vesi, da i tamo napravimo sigurnost u prometu pa sam se odmah na to osvrnuo.

Koji je drugi dio pitanja bio gospođo Marsenić? Aha, Zona Brezje. Zona Brezje se polagano puni. Ja sam danas dao odobrenje da se raspišu natječaji za prodaju jedno osam parcela. Osam parcela. Imamo praktički veliki interes one jedne tvornice namještaja, imamo još neke interese. Polagano se puni. Ne želimo forsirati i imati tam logističke centre ili nešto. To je prostor od šezdeset devet, sedamdeset hektara koji je budući kotač zamašnjak razvoja ovog grada. Nama je jako bitno to da ljudi vjeruju da bale nestaju. Praktički kupuju parcele ono 100 m od bala. Pokazuju interes što znači da će to u ovom vašem mandatu sigurno biti sve popunjeno. Imamo problem da možda prejeftino prodajemo, ali o tome ćemo još raspraviti, ne zato jer su procjene takve kakve rade procjenitelji. Ja mislim da je to nerealno, da to zemljište vrijedi više, ali ok, razgovarat ćemo o tim stvarima.

Gospođo Marsenić, Centar kreativnih industrija je prošli četvrtak ili kad, dobili smo odluku o financiranju. Dakle, mi imamo odluku za investicije u vrijednosti 5,57 mil. eura. Od toga 85% bespovratnih sredstva, 4,73 mil. eura. Donesli smo i Odluku o odabiru i mislim da ćemo ići u potpis ugovora već ovaj mjesec i da ćemo od sljedećeg mjeseca krenuti s radovima, najkasnije u kolovozu i da ćemo u roku godinu i pol do dvije, nekadašnje ono ruglo od kina Dom pretvoriti u Centar kreativnih industrija. U jedno mini art kino, u super prostore koji će moći služiti svim kreativcima grada Varaždina. Investicija je 100% pokrivena. Meni je u toj investiciji najsmješnije, da se javljaju i tvrtke iz susjednih zemalja i na kraju će nam raditi tvrtka iz susjedne Slovenije, jer je bila povoljnija od svih naših domaćih građevinaca, a plaćaju svoje ljude, ja sam siguran, više nego naše tvrtke. I kad smo već kod toga, odmah ću vam reći da je i raspisan natječaj za proširenje vile Oršić, odnosno za dogradnju, gdje smo zaista dobili isto preko 6 mil. eura za Centar predinkubacije u pametnoj industriji. Ocijenjeni su projekti, i jedan i drugi, najbolje. Dobili smo na jednom 85, a na drugom 84,99% prihvatljivih sredstava. Znači ostatak smo iz našeg Proračuna riješili i to će biti vrlo bitni projekti. U ovome trenutku… Kad ćemo imati građevinsku za Sinagogu? Uz Sinagogu nam je vezana i Varaždinska kuća, ovaj spoj Uske i Gajeve. I za to isto imamo osigurana sredstva iz ITU mehanizma. Očekujem da ćemo isto tako biti dobro ocjenjeni, jer smo zaista to odradili po PS-u po svim ovim stvarima i nakon toga bi krajem godine krenuli i u uređenje Sinagoge, koja bi trebala postati jedan multimedijalni centar, koncertni centar, gdje bi bili koncerti i mladih neafirmiranih bendova varaždinskih, da konačno imamo nešto za našu mlađu publiku. Na ona prva dva kata onih galerija bi bili izložbeni prostori, bila bi i spomen na Židovsku zajednicu u Varaždinu, a ovdje bismo imali turistički informativni centar u Gajevoj ulici. To smo u principu sve osigurali i riješili financiranje.

Što se tiče gospodina Bureka. Da, evo na križanju baruna Trenka i Ognjena Price, auto koji je završio na krovu je auto mog jako dobrog prijatelja koji se vozio od Stadiona Slobode prema Paladi. Mirno se sa svojim sinom vozio i u jednom trenutku je završio na krovu i auto je potpuno uništeni i dobit će smiješan iznos za auto koji je bio... Sva sreća živi su, neozlijeđeni su, ali imamo napravljeni ležeći policajac 50 m prije raskršća. Imamo veliki znak „stop“. Čovjek je projurio Trenkovom ulicom k'o da ne treba stati i udario taj auto. Ja ne znam više kaj napraviti jer ljudi ne prate znakove. Možemo staviti i da nešto blješti, ali ja vam velim da će mi se odmah javiti ljudi iz Trenkove ulice kojima će smetati to navečer, ali nešto tamo stvarno trebamo napraviti. Moramo ozbiljno razmisliti, to je jedna od kritičnih točaka u ovome gradu. Slaba je vidljivost, a ljudi ne prate znakove. Evo možemo probati i s nekakvim blinkajućim svjetlom, s nečim. Slažem se da nešto treba napraviti, ali evo ne znam stvarno kaj da velim.

Što se tiče parkirališta kod groblja. Ja ću se odmah sad osvrnuti na led rasvjetu. Dakle, mi smo ovaj tjedan prešli preko 5000 promijenjenih rasvjetnih tijela na led rasvjetu. Kroz dva do tri mjeseca bi trebali biti kompletno gotovi. Napravit ćemo i dopunu. U tom projektu nemamo sva ta rasvjetna tijela po Graberju, ali stalno imamo i sredstva za proširenje led rasvjete i ja mislim da trebamo to tamo napraviti. I to parkiralište, ako se sjećate, sad smo konačno pofarbali oznake i moja ideja je da se to parkiralište da… Martina, jeste pripremili tu odluku?...Niste još, dobro, da se to da na upravljanje Parkovima, zato jer bi ja zaista želio da naši sugrađani… Ja shvaćam ljude koji dolaze raditi u Varaždin, da negdje trebaju parkirati. Oni se tamo parkiraju besplatno. Tko god dolazi na groblje ne može se parkirati. Dva sata besplatno, a ostalo da bude po ne znam, nekakvoj normalnoj cijeni, da Parkovi upravljaju time i da svi naši sugrađani koji dolaze na sprovode mogu se parkirati. Za dva sata će svi odraditi. Ovako zapravo mi stimuliramo ljude koji dolaze raditi u Varaždin da traže ta parkirališta. Popune sva parkirališta oko groblja. Ja sam isto išao na neke sprovode, stvarno se nemaš gdje parkirati. I samo da velim, Cikloturistička točka. Danas kad izglasate Izmjene proračuna, Cikloturistička točka je u tom Proračunu, pretvara se u javni WC. Pripremljena je javna nabava čim izglasate… dakle zato jer puno turista dolazi na tu točku i autobusima. I da ne velim, druga točka, tu zaista mislim ići i do ministra Bačića, jer mi je već dosta toga što sve ima država u centru grada gdje mi radimo projekte, a oni nam ne daju. Dakle, sve ono što je zapušteno u centru grada je državno, evo jednostavno. Mi sad radimo projekt javnog WC-a gdje je bilo Borovo na ulazu u Usku ulicu. Ja mislim da je to jedan vrlo bitan projekat. Postajemo turistički grad, ako nam neće dati na taj zahtjev… Ja više ne znam kakve smo sve zahtjeve poslali prema državi, za koje objekte. Mene srce boli kad vidim kuću Vatroslava Jagića kak propada. Državna je, a država ju ne da od sebe. Da ne velim da objekte za koje smo se mi javili za natječaj, čak i prošli, želimo raditi gdje je bilo ono nasuprot Stanekova knjižara, nasuprot ulaska u plac i sad smo to prijavili na „Otprte kuhnje“ odnosno gdje bi uredili kuhnju za sadržaje tržnice. E, sad im je došlo od države, da država, po ne znam kakvom zakonu, to oduzima Gradu. I sad kad mi želimo nešto privesti svrsi, država nam to oduzima. I kad nešto želimo napraviti… Di su najgore fasade u gradu? Pa sve su državne. Evo, pogledamo tamo gdje je Letizia i ono gdje ima… to je sve državno. Država se uopće ne brine o tome. Dali su nam šta? Dali su nam upravljanje zemljištima, ali nam nisu dali upravljanje objektima. To su ostavili sebi. Koji objekt na Korzu je prazan? Onaj kraj Varaždinskih vijesti. Tko upravlja njim? Upravlja država. Tko upravlja ovim Borovom? Upravlja država. Ovo sve skupa kad vidite je nevjerojatno. Mi šaljemo dopise. Ja ne mogu vjerovati da se za neke objekte traži još od 2010. godine, da država da Gradu Varaždinu da uredi objekt i privede svrsi. Imamo pet požurnica i ništa se nije dogodilo. To je na žalost tak kak je, ali velim, ja se nadam, velim gospodine Burek sad sam se vratil zbog ovoga parkirališta, otišel sam na ovo. Al' nama trebaju javni WC-i u gradu. Ak' za taj projekt nama neće dati da to uredimo, želimo uložiti novce, onda stvarno netko u ovoj državi nije normalan.

Gospođo Ivek, polupodzemni spremnici. Dakle, 95 lokacija je praktički postavljeno u gradu. Sve su postavljene. Samo na pet lokacija još imamo probleme gdje nisu ključići podijeljeni, odnosno gdje nisu montirane bravice i ostalo i onda ćemo imati sve postavljeno kod višestambenih objekata, no problem je u okolišu i u uređenju okoliša i tu smo napravili ugovor sa PZC-om. Za sada je odrađeno nekih 25 od 95 lokacija. Je?...Do dana Grada će biti dakle sav okoliš svih polupodzemnih spremnika uređeni, izbetonirani i čuli ste šta je rekla pročelnica za komunal. Ja joj vjerujem, ja vjerujem da joj i vi vjerujete. Evo.

Što se tiče pitanja gospodina Sekovanića, dvije ulice, da. Sajmišna u Brezju, to je ulica koju smo isprojektirali. Miro, dobili smo sve papire, ali nismo zadovoljni, jel' tako?...Da, samo da se sjetim u principu u čemu je stvar. Stvar je u tome da ćemo ići u izmjenu glavnog projekta jer želimo dobiti što više građevinskih zemljišta tamo i realizacija će ići s Proračunom 2026. godine zato jer ovaj projekt nam premalo omogućuje. Omogućuje nam, čak i ne ono gdje smo mi imali gradska zemljišta, nego da omogućujemo da grade na privatnim zemljištima, a mi na gradskim zemljištima gdje želimo napraviti desetak parcela za gradnju mladim obiteljima nećemo dobiti ništa. Tako da je to dato na doradu, na izmjenu i to će biti u programu za sljedeću godinu, a za spoj Jalkovec nam fali ona famozna, ono što svima uvijek fali, ona procjena utjecaja na okoliš i da bi si mogli izdati dozvolu već smo pokrenuli sve postupke vezano da spojimo Zonu Jalkovec s novim čvorom tamo između Gojanca i Beretinca i gdje imamo sve dogovore sa Hrvatskim cestama. Samo da velim, da za sve te priče imovinsko-pravne mi u ovom trenutku imamo produžetak Wissertove, imamo produžetak Ravensburgove, imamo tu Sajmišnu i imamo spoj u Jalkovcu. Potrebno nam je po procjenama našega komunala i Odsjeka za upravljanje imovinom, Martina kol'ko novaca?...Milijun eura moramo osigurati u Proračunu za sljedeću godinu da bismo sve to mogli izrealizirati, al' to su ceste koje se… isprojektirane su, čekamo da dobijemo određene papire poput procjene utjecaja na okoliš, da dobijemo građevinske dozvole, ali to je sve, to su glavne ceste koje se u ovom mandatu misle realizirati na način da proširimo grad Varaždin. Dakle, Zona Jalkovec će se spojiti na obilaznicu posebnom cestom. Neće više kamionski promet ići kroz Poljanu i Jalkovec. Vrlo nam je bitno da imamo produžetak Wissertove da se Ravensburgova može produžiti i raditi iza toga zone. Tamo planiramo i jedan park, tamo se planiraju i stambena naselja i Sajmišna ulica u kojoj se planira individualna izgradnja.

Gospodine Gariću, podvožnjak ispod Kućanske rampe je projekt gotov već 4 do 5 mjeseci. Imamo jedan imovinsko-pravni odnos neriješeni. Ja se nadam da ćemo po sutrašnjem formiranju Županijske skupštine pronaći nekakvo ne kompromisno rješenje, nego da će se prosvijetliti nekome žaruljica da to nema smisla. Dakle, projekt se sastoji od podvožnjaka Wissertova-Supilova, rotora ispred Kućanske rampe, rotora ispred željezničkog kolodvora i taj rotor ispred željezničkog kolodvora zadire u onaj dio divljeg parkirališta točno nasuprot ulaza u Željeznički kolodvor. Taj dio divljeg parkirališta je nekakvom suludom pričom kad se formirala nova gruntovnica završio kao dio Doma zdravlja HZZO-a i HZMO-a i sada Dom zdravlja Varaždinske županije nam treba dati suglasnost za nešto što je pločnik da pripadne Gradu Varaždinu. Kad to dobijemo, građevinska dozvola… Sve ostale papire imamo, samo taj jedan imovinsko-pravni odnos je ostao za riješiti. Napravili su projektanti, evo doslovce, ja sam mjerio, mislim da jedno metar i 40 su sve te mape svih tih 24 ili 25 mapa projekta. Imamo sve, imamo i obećanje nekoliko puta ministara Butkovića da su osigurana sredstva za to i ja vjerujem da će to biti najvažniji infrastrukturni projekat u ovom mandatu ovog Gradskoga vijeća kojeg ćemo realizirati.

Gospođo Maček, vrtići. Da, ovako. Mi smo dobili 3,25 mil. bespovratnih sredstva i za obnovu I. i III. osnovne škole i za vrtić u Biškupcu i dobili smo za dogradnju Gortanove. Mi smo u ovome trenutku raspisali natječaje i… Jesam potpisao odluke o odabiru?...Sve je pripremljeno, ovih dana idu odluke o odabiru za I. i III. osnovnu školu i za vrtić u Biškupcu. Osigurana su sva sredstva. Imamo izazove kako će se organizirati nastava. To ćemo sad rješavati. Molim i roditelje za određeno strpljenje. Možda ćemo morati ići negdje čak i dvosmjenski, možda ćemo morati neke razrede seliti iz I. na V. osnovnu školu. Sad raspravljamo o tome kako će to biti jer ta sredstva su iz NPOO-a. Država je toliko dugo prtljala sa tim sredstvima. Mi smo se na taj natječaj javili 2023. godine. Sad smo dobili, a rok da završimo je 30.6.2026. Dakle, mora se raditi tijekom sljedeće školske godine inače će sredstva propasti. Organizirat ćemo to, odradit ćemo, a što se tiče Gortanove tu smo, ovaj tjedan projekti idu na građevinsku dozvolu. Do 15.7. ćemo imati građevinsku dozvolu, raspisuje se nabava. Isto tako moramo proširiti vrtić Gortanova i moramo ga završiti do 30.6. inače nam sredstva propadaju. Nadam se da će nam se javiti izvođači. Sad su nam se javili, danas sam baš potpisao neke stvari s pojedinim izvođačima. Javljaju se izvođači i vjerujem da ćemo sve to uspjeti izgurati na Program Konkurentnost i kohezija. Nema više Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, sad je PKK na koji smo prijavili vrtić Dravska. Taj vrtić će vrlo vjerojatno, nećemo dobiti sredstva, osim ako ne daju svima sredstva, jer zbog našeg osmog indeksa razvijenosti toliko bodova gubimo da je to suludo. Umjesto da daju tamo gdje ima kapaciteta, gdje ima djece, mi znamo raditi vrtiće u sredinama gdje nema djece, ali o time… to je za drugi par rukava. Ono što sam dao zadatak, to je da se pripremi projekt proširenja vrtića Kućan zato jer taj vrtić u 3. mjesecu 2026. ističe pet godina onog monitoringa što smo dobili sredstva. Puno mladih obitelji se doseljava u Kućan i taj vrtić treba proširiti za barem još četiri vrtićke grupe. To je modularni vrtić, koliko sam shvatio, to neće biti veliki problem. Napravit ćemo te projekte zato jer je u ovom trenutku zapravo, vjerovali ili ne, najveći pritisak na vrtić u Kućanu. Treba nam i jaslička grupa tamo. Svugdje nam trebaju zapravo jasličke grupe, ali eto.

Gospođo Šabić, Kneginečka ulica, dakle Kućani. Da, u ovome programu komunalnih aktivnosti za ovu godinu nije. Mi ćemo donositi plan komunalnih aktivnosti 2026.-2029. Provjerit ćemo, gospođo Cesar-Kelemen molim da se upiše to i da pregledamo, ja vjerujem da možemo nešto napraviti i više se fokusirati malo i na ova prigradska naselja da odradimo puno više za njih.

Gospodine Lukavečki, mi smo u ovome trenutku jedini grad koji ima Ugovor sa APN-om. Dakle gradimo ovu zgradu, završit ćemo ju krajem listopada, početkom studenoga i uselit će se prvih 30 stanara. Imamo građevinsku dozvolu za drugu zgradu, za treću zgradu smo dobili i posebne uvjete, gotov je projekt, sad je na ishođenju građevinske dozvole. Ja vjerujem da će vrlo brzo biti raspisani… Ja bi htio da se raspišu i za drugu i treću zgradu istovremeno natječaji iz razloga da možda dobijemo jeftiniju cijenu izgradnje. Znači idemo s tim POS programom, imamo osigurana sredstva, imamo ugovore, imamo sve što treba, idemo dalje gurati tu priču tamo u Ulici Ivana Nepomuna Petrovića iza Konzuma. Ja vjerujem da će tamo kroz dvije do tri godine biti cijelo naselje sa šest zgrada gotovo.

Gospođa Dubravka. Parkiranje za Graberje. Mi smo imali ovaj tjedan sjednicu izmjene GUP-a. Ja ću se sad malo osvrnuti i na GUP čisto da vam velim neke stvari. Dakle, ovaj GUP se, opet kolokvijalno da velim „dodrl“. On je iz 2005. godine. Mi ćemo, odnosno vi ćete, valjda ćete izglasati na prijedlog ove Gradske uprave… Mi ćemo do kraja ove godine vrlo vjerojatno krenuti u izradu novog GUP-a. To je jedan obiman posao koji će nas sve čekati ovaj mandat da odradimo, jer ove točkaste izmjene više nemaju smisla. Ovo kaj je napravljeno sa GUP-om u zadnjih 20 godina po meni više nema smisla i sazrelo je vrijeme da imamo novi Generalni urbanistički plan. Što se tiče Graberja, mi smo imali ovaj tjedan, ne ovaj tjedan, prošli tjedan sjednicu Povjerenstva za izmjenu GUP-a i pokrenuli smo dvije inicijative i pokrenute su izrade idejnih rješenja dviju nadzemnih garaža. To je Trakošćanska, tamo gdje su garaže. Znači, ideja je da se tamo radi nadzemna garaža na način da se svim vlasnicima… Kad mi dobijemo lokacijsku dozvolu, mi možemo razgovarati s njima i rješavati mirno ili možemo ići na izvlaštenja, što je malo duži postupak i ostalo i kak bi rekli, malo onako žešći postupak, ali ja mislim da će svi oni pristati da dobe u prizemlju svoje posebne garaže, a da gore napravimo barem dva kata jer mislim da je to jedna od lokacija. I druga lokacija gdje predlažemo promjenu GUP što ćete vi, nadam se, uskoro izglasati je Kozarčeva-Prešernova gdje isto mijenjamo GUP na način da se dozvoli izrada nadzemnih garaža. Mi jednostavno nemamo lokacija u centru gdje možemo prići s nadzemnim garažama drugdje. Podzemne garaže su izuzetno skupe. Tu ću se sad referirati na ono pitanje vezano uz Banus plac. Dakle, mi smo tu stavili pijezometre, pripremili smo sve, mjerimo podzemne vode, pripremamo natječaj zajedno s našim društvom arhitekata vezano za izradu, jer imamo obvezu prema Urbanističkom planu uređenja centra grada da Banus plac bude trg na gornjoj površini, a da garaže smiju biti samo ispod. Mi pripremamo taj natječaj, ali vjerujte mi izgradnja podzemnih garaža u odnosu na nadzemne u Varaždinu gdje sad smo imali ne znam po pijezometrima 2,8 m podzemne vode to je puta 10 do 20. Dakle, razmišljamo u tom smjeru, idemo u tom smjeru.

Za Graberje smo isto imali varijantu, ali na kraju, evo možemo svi raspraviti ja sam povukao ideju, jel' tako Martina, da radimo idejno rješenje tamo gdje mislimo dati Parkovima da možda naplaćuju, da bi ljudi koji dolaze na groblja mogli se parkirati, da do dva sata bude besplatno, da tamo radimo nadzemnu garažu zbog blizine Varaždinskog groblja. Meni to jednostavno možda ne paše jedno s drugima, ali mislim da je ovo u Trakošćanskoj vrlo blizu Graberju. Mi bi se svi željeli dovesti točno na lokaciju, ali mislim da nam je nadzemna garaža možda bolje rješenje.

Što se tiče analize stanja za osobe s invaliditetom. Ja želim prvo pohvaliti naše Društvo za osobe s invaliditetom na čelu s gospodinom Vujecom. Prošli tjedan su oni imali i svoje druženje. To je Udruga, nek se sve ostale ne uvrede, Udruga koja najbolje funkcionira u Gradu Varaždinu. Oni preko EU fondova osiguravaju plaće za preko 50 ljudi. Što oni rade to je fantastično i oni su presretni sa svim tim kako mi surađujemo. Gdje oni vele da treba nivelirati prijelaze pješačke, da treba nešto napraviti mi ih apsolutno svugdje slušamo. Tako da po tome, što to Društvo traži, mi pokušavamo staviti u program komunalnih aktivnosti za sljedeću godinu i ja mislim da tu dobro funkcioniramo.

A što se tiče mjerenja zraka tu sam i ja isto nezadovoljan i tu Miro i vi koji ste saborski zastupnici morate nešto napraviti, zato jer naš nos je toliko osjetljiviji od onoga što je dozvoljeno da je to prestrašno. Dakle, ja sam baš gledao kad je doista smrdjelo, mi smo bili na 20% dozvoljenih svih tih mogućih supstanci. Dakle, netko mora jednostavno presjeći i reći da ovo nema smisla zato, jer doslovce ni u jednom… Ja sam sad gledao te podatke. Možda u jednom trenutku je jedan od pet parametara koje mjerimo prešao dozvoljeni maksimum. Dakle, ljudi osjećaju da smrdi. Naš nos je najbolji receptor za to, ali na žalost zakoni su takvi da ja poslije ovih mjerenja stvarno ne znam kaj možemo napraviti. Evo, iskreno rečeno, rezultati su takvi da je sve to unutar dozvoljenih granica i to je frustrirajuće, ozbiljno frustrirajuće za mene, vjerojatno i za vas. Ja vjerujem da bi netko morao u Saboru potaknuti da se ipak te neke granice promijene jer ja stvarno ne znam… Mi bi se zaista trebali gušiti u smradu da bude to na 100% da bude iznad tog iznosa. Evo, to je ono kaj vam mogu reći.

Gospodine Jagiću, bale. Bale su riješene oko dvije trećine, gotovo 60.000 tona. Po onim našim izračunima mjerenje težine bala i svega ostaloga otprilike smo došli do toga da je to ispod 90.000 tona. Vidjet ćemo kaj će točno ispasti. Mi smo dobili prošli tjedan zahtjev za, dopis gdje traže produženje roka. Dakle, oni su trebali završiti to do 15.7. jer su si dali ambicioznih 6.000 tona mjesečno koje jednostavno MBO ne može progutati. Eto, budimo iskreni, ne može progutati. Mi ćemo sada razmotriti taj njihov zahtjev. Sad, da li će to biti gotovo do nove godine ili će biti gotovo do veljače druge godine iskreno rečeno, oprostite mi, ali dragom Bogu svejedno, bitno je da se to rješava i da će se to riješiti. Dakle, ovo ide u dobrom smjeru. Praktički smo na 60.000 oporabljenoga, znači obrađenoga i dalje to rješava tvrtka Cezar i HIS i mi ćemo im odobriti produženje. Mi imamo Ugovor, čisto da znate, sa Fondom i s državom do 31.12.2026. je zadnji rok u kojem mi možemo ispostavljat fakture i sve ostalo. Ja sam siguran da ćemo u tom roku završiti. Ja bi želio da to bude do kraja ove godine, ali obrađujemo od 3 do 3 i pol tisuća tona mjesečno umjesto 6.000 tona zadnjih par mjeseci, zato jer nema jednostavno MBO kapacitet da obradi tolko kolko treba. Ali, ako ćemo sljedećih šest mjeseci obrađivati po 3 i pol tisuće tona, ako smo sad na 60.000, bit ćemo na preko 80.000, mi smo između 80 i 90 tisuća. Dakle, bale nestaju i odlaze.

Dakle da, mi smo napravili jedan projekt zajedno sa Hrvatskim vodama. Hrvatske vode…nećete plaviti. Koliko znam vi ste tam u Zagrebačkoj, imate dolje kuću. Dakle, sad će kompletan prostor s ove strane Plitvice biti obuhvaćen nasipom koji će spriječiti da imamo više bilo kakve poplave u Brezju, Jalkovcu pa sve tamo do Gojanca. Dakle ova strana Plitvice će biti uzdignuta s nasipom i oni su već određeni dio odradili. Mi smo sad uspjeli razdvojiti građevinske dozvole u dva dijela, da Hrvatske vode rade svoj dio, a našu dozvolu smo posebno razdvojili i sad rješavamo imovinsko-pravne odnose da bi mogli aplicirati jer imamo u najavi nekoliko natječaja gdje ćemo moći aplicirati s tim projektom za koji imamo građevinsku dozvolu i bilo bi, dozvolite mi reći, tako glupo da idemo raditi sredstvima iz Proračuna, ako možemo dobiti europske novce i zato je to predviđeno za sljedeću godinu. Ja sam apsolutno siguran da taj projekat, dakle nekakvih…Martina koliko je to? Preko 5 km...

5,3 km od Brezja kraj Črnca, Jalkovca do Gojanca ćemo odraditi tijekom sljedeće godine i da ćemo imati lijepu biciklističko-pješačku stazu, da ćemo dakle, da će Varaždin zaživjeti između Plitvice i Drave. Uvijek smo bježali od naših rijeka, iako Plitvica je rijeka, uzmimo pod navodnicima, ali kad nabuja onda je ozbiljna rijeka i radila je velike probleme. I onaj drugi veliki projekt za kojega sad ponovno raspisujemo natječaj jer nismo bili prezadovoljni s onim rješenjima koja smo dobili, gdje imamo 4,1 mil. europskih sredstava, a 5 mil. vrijednost projekta za Dravu, ja vjerujem da ćemo to isto krenuti početkom sljedeće godine i da ćemo približiti grad Varaždin jednoj i drugoj rijeci.