Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre

Povijesna jezgra grada Varaždina uvriježeni je pojam za područje središta grada koji se u povijesti prvi put spominje 1181. u listini kojom ugarsko-hrvatski kralj Bela III dosuđuje posjed Varaždinske Toplice Zagrebačkom kaptolu. Nakon toga 1209. godine Varaždin dobiva poveljom Andrije II Zlatnu bulu i status prvog slobodnog kraljevskog grada a s tim i sve prerogative za intenzivni gospodarski i društveni razvoj koji će kulminirati u 18. st. točnije 1756. godine kad Varaždin postaje stalnim sjedištem bana i Sabora, odnosno 1767. godine kad postaje sjedištem Vlade, "tj. defacto i de iure postaje prvom prijestolnicom trojedne kraljevine". Ovaj intenzivni razvoj brutalno je prekinut 1776. godine strahovitim požarom koji je desetkovao građevni fond ondašnjeg grada i uzrokovao preseljenje vlade, bana i bogate vlastele u Zagreb. Od tog vremena razvoj grada stagnira, a kontinuitet razvoja koji postiže tijekom 19. i 20. st., danas svrstava grad u kategoriju srednje velikih hrvatskih gradova, značajnijeg kao obrtničko-trgovačko središte u gospodarskom smislu, odnosno gradsko i županijsko središte u upravnom smislu.

Ovaj kratki rezime dugotrajnog i burnog povijesnog razvoja ukazuje da su stilske graditeljske mijene ostavile dubok trag na urbanizam i graditeljstvo jezgre. S obzirom da je graditeljska baština sačuvala bogatstvo raznih stilskih izraza do danas, a ulice čiji raster je nastao na križištima prometnica koje datiraju još iz rimskog doba, formirana je jedna od najznačajnijih barokno-rokoko-klasicističkih povijesnih arhitektonsko-urbanih cjelina na području Hrvatske, pa i šire, što je rezultiralo upisom u registar nepokretnih spomenika kulture kotara Varaždin pod br. 571 od 1969. godine, a 1998. podnesen je prijedlog za upis u listu svjetske baštine.

Prema tome prostor povijesne jezgre karakterizira već završena izgradnja spomeničke vrijednosti sa mnoštvom pojedinačnih građevina koje imaju tretman kulturnog dobra kao što je kompleks starog grada sa četverokutnom kulom kao najmonumentalnijim spomenikom hrvatske, profane, gotičke arhitekture, sakralni kompleksi Franjevaca, Uršulinki i Kapucina, Gradska vijećnica, katedrala, kazalište te niz vlastelinskih i građanskih palača, kao što su palače Patačić, Drašković, Keglević, Patačić - Erdödy, Sermage i dr. Nažalost, vrijeme prije i poslije II svjetskog rata karakterizira devalorizacija arhitekture povijesne jezgre rušenjem vrijedne spomeničke baštine i izgradnjom suvremene arhitekture koja je dovela do teških nesporazuma i nesklada zatečene i nove arhitekture naročito u pogledu mjerila i volumena. Takvim intervencijama zahvaćeni su zapadni (Vrazova ul., Kapucinski trg i Cesarčeva ul.) i južni (Preradovićeva ul. i Stepinčeva ul.) rubovi povijesne jezgre, dijelovi nekadašnje "VIA FOSSATA AMBIENS".

Osim navedenog građevinskog fonda značajni urbani element povijesne jezgre je bogatstvo zelenih površina formiranih kao javni parkovi (šetalište V. Jagića, perivoj starog grada), vrtovi uz palače (Keglević, Bedeković) ili sakralne komplekse (Franjevački, Uršulinski i Kapucinski samostan) ili jednostavno zaštitno zelenilo uz glavne gradske prometnice i zeleni otoci uz pješačke ulice i trgove.

Treći faktor urbanog identiteta i povijesnog kontinuiteta jezgre - predstavlja raster komunikacija koje su formirale ulice i trgove. Već je spomenuto da neki smjerovi gradskih ulica datiraju još iz rimskih vremena (Vrazova ul., Trenkova ul., te smjer Radićeva ul. -Kukuljevićeva ul.). U srednjem vijeku uz trasu na potezu današnje Radićeve ul. i Kukuljevićeve ul. formirao se nukleus, na prostoru današnje Franjevačkog trga, iz kojeg će se kasnije razviti naselje i u konačnici sam grad. Prema povijesnim podacima iz 15. st. izvan grada egzistira niz predgradskih naselja uz komunikacije koje odgovaraju današnjim pravcima Radićeve, Zagrebačke, Kukuljevićeve, Kurelčeve i Optujske ulice, kao i ul. Kralja Petra Krešimira IV.

U 16. st. spominju se ulice: Draškovićeva, Gundulićeva, istočni potez Trga Slobode, Cankareva, Kranjčevićeva te začetak Gajeve ul. U 17. st. oko grada je formirana obilaznica, koja odgovara današnjim ulicama Vrazova, Cesarčeva, Preradovićeva i Nazorova ul., poznatija pod nazivom "VIA FOSSATA AMBIENS". Ova komunikacija predstavlja danas prvi prometni gradski prsten.

U 18. st. nagli razvoj grada nalazi odraz u urbanizaciji i graditeljstvu Varaždina povećanom težnjom za reprezentativnošću i raskoši izraženim na pročeljima kuća i uređenju gradskih ulica. Pojačana izgradnja uz gradsku obilaznicu u 18. st. intenzivirat će se nakon rušenja gradskih, zemljanih bedema početkom 19. st., i nastaviti tokom 19. st. i 20. st. kada se formiraju i ostale gradske ulice kao i sam grad.

Osim ulica koje su zadržale svoje povijesne smjerove posebnost urbanog identiteta nalazimo u varaždinskim trgovima. Trgove karakteriziraju nepravilne forme, osebujnost i prostorne specifičnosti. Tako Trg Slobode karakterizira ljevkasti oblik i slobodnostojeći objekt crkve, Franjevački trg karakterizira oblik proširene ulice sa kompleksom crkve i samostana, Trg M. Stančića karakterizira barokna koncepcija sa funkcijom predprostora ulaza u Stari grad osiguravajući mu jednu od najkvalitetnijih vizura. Centralni varaždinski trg je Trg kralja Tomislava koji je pačetvorinastog oblika, a specifičnost mu je što ulice koje ulaze u trg iz različitih smjerova omogućuju trgu osjećaj zatvorene cjeline. Trg bana Jelačića i Kapucinski trg karakteriziraju pak neriješeni odnosi između nekoliko različitih i nedefiniranih zona, koje su u prostorima navedenih trgova. Najveću degradaciju doživio je Trg Sv. Vida koji je devastiran probojem ulice Zrinskih i Frankopana, a ostaci nekadašnjeg trga samo su reminiscencija povijesne komunikacije ovog prostora sa gradskom jezgrom.

Detaljnije obrazloženje položaja, značaja i posebnosti povijesne jezgre grada Varaždina obrađena je Studijom urbanističko-konzervatorske dokumentacije povijesne jezgre Varaždin, čiji autori su: Nada Benić - Hlebec, dipl.ing.arh. i Marija Šah - Radović, dipl.ing.arh., a Studija je izrađena u poduzeću za arhitektonsko projektiranje i istraživanje "ŠAH RADOVIĆ" d.o.o. Zagreb.

 

PROČIŠĆENI TEKST ODREDBI ZA PROVEDBU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA POVIJESNE JEZGRE GRADA VARAŽDINA I POPIS KARTOGRAFSKIH PRIKAZA KOJI ČINE PROČIŠĆENI GRAFIČKI DIO objavljeni su u „Službenom vjesniku Grada Varaždina“, broj 7/19
 

 

Dokumenti za preuzimanje

Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre grada Varaždina - tekstualni dio

1. Aerofotogrametrijski prikaz i brojevi prostornih jedinica

2. Korištenje i namjena površina 1:2000

3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 1:2000 -planirana prometna mreža

3a. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 1:2000 -postojeća prometna mreža

3b. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža-vodoopskrba 1:2000

3c. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža-odvodnja 1:2000

3d. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -elektroopskrba i javna rasvjeta 1:2000

3e. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža-telekomunikacijska mreža 1:2000

3f. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža-opskrba plinom 1:2000

4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:2000

4a. Kartografski prikaz konzervatorske studije 1:2000

5. Način i uvjeti gradnje 1:2000

6. Granice obuhvata planova

Karte 5: Način i uvjeti gradnje 1:2000 - po blokovima:

5.1. Način i uvjeti gradnje blok br. 1 1:1000

5.2. Način i uvjeti gradnje blok br. 2 1:1000

5.3. Način i uvjeti gradnje blok br. 3 1:1000

5.4. Način i uvjeti gradnje blok br. 4 1:1000

5.5. Način i uvjeti gradnje blok br. 5 1:1000

5.6. Način i uvjeti gradnje blok br. 6 1:1000

5.7. Način i uvjeti gradnje blok br. 7 1:1000

5.8. Način i uvjeti gradnje blok br. 8 1:1000

5.9. Način i uvjeti gradnje blok br. 9 1:1000

5.10. Način i uvjeti gradnje blok br. 10 1:1000

5.11. Način i uvjeti gradnje blok br. 11 1:1000

5.12. Način i uvjeti gradnje blok br. 12 1:1000

5.13. Način i uvjeti gradnje blok br. 13 1:1000

5.14. Način i uvjeti gradnje blok br. 14 1:1000

5.15. Način i uvjeti gradnje blok br. 15 1:1000

5.16. Način i uvjeti gradnje blok br. 16 1:1000

5.17. Način i uvjeti gradnje blok br. 17 1:1000

5.18. Način i uvjeti gradnje blok br. 18 1:1000

5.19. Način i uvjeti gradnje blok br. 19 1:1000

5.20. Način i uvjeti gradnje blok br. 20 1:1000

5.21. Način i uvjeti gradnje blok br. 21 1:1000

5.22. Način i uvjeti gradnje blok br. 22 1:1000

5.23. Način i uvjeti gradnje blok br. 23 1:1000

5.23a. Način i uvjeti gradnje blok br. 23a 1:1000

5.24. Način i uvjeti gradnje blok br. 24 1:1000

5.25. Način i uvjeti gradnje blok br. 25 1:1000

5.26. Način i uvjeti gradnje blok br. 26 1:1000

5.27. Način i uvjeti gradnje blok br. 27 1:1000

5.28. Način i uvjeti gradnje blok br. 28 1:1000

5.29. Način i uvjeti gradnje blok br. 29 1:1000

5.30. Način i uvjeti gradnje blok br. 30 1:1000

5.31. Način i uvjeti gradnje blok br. 31 1:1000

5.32. Način i uvjeti gradnje blok br. 32 1:1000

5.33. Način i uvjeti gradnje blok br. 33 1:1000

5.34. Način i uvjeti gradnje blok br. 34 1:1000

5.35. Način i uvjeti gradnje blok br. 35 1:1000

5.36. Način i uvjeti gradnje blok Vidovski trg 1:1000

Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre grada Varaždina

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna UPU-a povijesne jezgre grada Varaždina "Službeni vjesnik Grada Varaždina", broj 6/13

Knjiga 1 - Tekstualni dio plana

Knjiga 2 - Obvezni dio plana

Grafički dio

Ortofoto UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Namjena UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Uvjeti korištenja UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Uvjeti gradnje UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Blok 2 UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Blok 10 UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Blok 18 UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Blok 19 UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Blok 26 UPU povijesne jezgre grada Varaždina

II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre grada Varaždina

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna UPU-a povijesne jezgre grada Varaždina "Službeni vjesnik Grada Varaždina", broj 5/15

Knjiga 1 - Tekstualni dio plana

Knjiga 2 - Obvezni dio plana

Grafički dio

Ortofoto UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Namjena UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Uvjeti korištenja UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Uvjeti gradnje UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre grada Varaždina - pročišćeni tekst

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre grada Varaždina - pročišćeni tekst "Službeni vjesnik Grada Varaždina", broj 7/15

 

 

III. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA POVIJESNE JEZGRE GRADA VARAŽDINA

Odluka o donošenju III. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre grada Varaždina "Službeni vjesnik Grada Varaždina", broj 5/19

Obrazloženje

Odredbe za provedbu

 

GRAFIČKI DIO

Ortofoto UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Namjena UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Uvjeti korištenja UPU povijesne jezgre grada Varaždina

Uvjeti gradnje UPU povijesne jezgre grada Varaždina

 

IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI NA PRIJEDLOG III. Izmjene i dopune URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA POVIJESNE JEZGRE GRADA VARAŽDINA, KLASA: 350-02/18-01/17; URBROJ: 2186-01-06/13-19-32 od 7. veljače 2019.

Izvješće o javnoj raspravi

Dokumentacija uz izvješće

 

IV. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA POVIJESNE JEZGRE GRADA VARAŽDINA

Odluka o donošenju IV. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre grada Varaždina "Službeni vjesnik Grada Varaždina", broj 9/22

TEKSTUALNI DIO

Obrazloženje

Odredbe za provedbu

Ovlaštenje i upisi

Izvješće o javnoj raspravi

GRAFIČKI DIO

1. Aerofotogrametrijski prikaz i brojevi prostornih jedinica M 1: 2000

2. Korištenje i namjena površina M 1: 2000

4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1: 2000

5. Način i uvjeti gradnje M 1: 2000

5.14. Način i uvjeti gradnje, blok broj 14 M 1: 1000

5.18. Način i uvjeti gradnje, blok broj 18 M 1: 1000