Pitanja članova Gradskog vijeća

„Gospođo Klara, Zakon o prostornom uređenju, o tome će vam više zamjenik reći, jer je on k'o saborski zastupnik vrlo aktivno sudjelovao u saborskim raspravama oko toga. Nismo najsretniji iz razloga jer je Ustavom zajamčeno lokalnoj samoupravi da upravlja svojim prostorom. Sad nam žele uzeti te ovlasti i prebaciti na Ministarstvo graditeljstva. I ono što je najgore u cijeloj priči, privatni investitori koji će imati 51% zemljišta na određenim područjima moći će izvlastiti ostalih 49%. Ne sviđaju nam se neke odredbe tog zakona. Zakon je izglasan jučer, kao i Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Nisu dobri, nisu dobri ni za naše sugrađane, a nisu dobri niti za bilo koga u Hrvatskoj osim za krupni kapital i krupne investitore, ali više će vam reći Miroslav Marković o tome.“

Odgovor vijećniku: Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika

„Što se tiče, evo, Zakona o prostornom uređenju, odnosno to je paket zakona. Zakon o prostornom uređenju koji je kao krovni zakon koji odlučuje na koji način ćemo gospodariti kao Republika Hrvatska našim prostorom, našom zemljom, našim resursima koje jedino imamo, ono što je stvarno vrijedno u ovoj Hrvatskoj, a to znamo, to su naše rijeke, šume, poljoprivredne površine, obale, otoci, more i sve ovo što nas okružuje. Drugi dio je Zakon o gradnji koji naravno regulira procese izdavanja građevinskih dozvola i prostornog planiranja u užem dijelu. Znamo i sami da je taj dio oko građevinskih dozvola bitan jer određuje na koji način će se i kategorizirati građevine i sve to skupa i treći je novi zakon u stvari koji je izdvojen iz Zakona o gradnji, to je Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji je bio i najmanje sporan evo i nama u oporbi, ali s obzirom da je bio paket na neki način i protiv njega smo glasali. Ali ono što je bitno reći, možda da naša i varaždinska javnost ustvari zna oko tog Zakona, znači taj Zakon je donesen u, ja bih rekao, relativno ekspresnom roku. Tu je evo isto i saborska zastupnica Dubravka Novak. Znači nakon prvog čitanja, nakon kojega su, znači u savjetovanju na prvo čitanje je došlo tri tisuće primjedbi, što struke, što građana, ali većinom ozbiljnih strukturnih primjedbi na sam Zakon o prostornom uređenju prije svega. Ako znate da su, evo Društvo arhitekata Varaždin je isto poslalo dopis, a da ne govorimo da je krovno Udruženje hrvatskih arhitekata bilo apsolutno protiv Zakona i da se nakon, zaista nakon velike, velike uzbune u javnosti između prvog i drugog čitanja koje je trajalo samo dva tjedna, što je za takve kompleksne zakone ja bih rekao smiješno brzo. Mislim da brže su jedino podigli optužnicu protiv našeg gradonačelnika, ovo pravosuđe. To je jedino bilo, odnosno represivni organi, to su mislim… Znači jednostavno se u prekratkom vremenu nekud žuri i mi smo inzistirali na tome da se ili to prenese još u jedno čitanje, treće čitanje, jer se radi o jednom od temeljnih Zakona, koliko god mi ovdje to ne doživljavamo. Ali znate što je problem kod tih prostornih zakona? Znači, ukoliko dozvolite da vam se netko postavi iznad, recimo GUP-a, onda vam se dešavaju stvari koje su se desile recimo i u prostoru Varteksa. Znači u principu slušati oporbu, HDZ, kako nas sada napada vezano za SES i one sve stvari je smiješno. Znači, prije svega moramo reći da recimo primjer Varteksa je primjer kako se to ne smije raditi. Znači da se strateški dokument Republike Hrvatske dodjeli privatnoj tvrtki Varteks, jer Varteks je privatna tvrtka koja je, da bi preživjela, znači govorimo o preživljavanju, prodala južni dio svog zemljišta i sjeverni dio svog zemljišta trgovačkim lancima. Grad nije mogao to spriječiti. Dapače, s jedne strane nam je bilo u jednom trenutku drago, da su dobili friške novce, da mogu opstati, jer je uvjet strateškog projekta bilo, da oni ne smiju zatvoriti proizvodnju. Na žalost, zbog svega što se događalo oko Varteksa, zbog katastrofalnih uprava tijekom privatizacije u ovoj modernoj hrvatskoj povijesti došlo do toga da se jednostavno to nije moglo spasiti. I sada imamo to što imamo. I sad država na neki način ponovno, ona radi unutar Zakona, samo neće se zvati strateški projekti nego će se zvati urbanistički projekti. Znači takvih će biti sad na „x“ projekata. Do sad je država barem rekla, aha, ovo je strateški projekt i tu su pogriješili, recimo kao ovdje, ali sad će moći puno češće se otvarati urbanistički projekti ako investitor ima dovoljno novaca, želje, volje i ako ima recimo pogodnog gradonačelnika i pogodno Gradsko vijeće koje će mu to odobriti, a ako mu i neće, moći će preskočiti Grad i tražiti direktno od Ministarstva dozvolu za taj urbanistički projekt i naravno da tu gradovi gube svoju samostalnost, gube svoje ustavno pravo na korištenje svog prostora i zato je, vjerojatno će ići to na provjeru ustavnosti taj set zakona, jer to i evo i Možemo i SDP će vjerojatno potaknuti tu ocjenu ustavnosti. Ali jednostavno to je ključno da se o tome po meni trebalo raspravljati. Zakon praktički s naše, kako smo ga mi vidjeli je nepopravljiv na način na koji je donesen i to je jedna stvar. Druga su te urbane komasacije koje je spomenuo gradonačelnik gdje vi… Znači urbana komasacija sama po sebi, to je nekakav, iz prošlih vremena znamo, nije loša stvar. To je, kad vi imate na jednom području puno malih privatnih parcela koje treba okrupniti i izdefinirati dobro detaljnim planom, gdje vi onda radite i škole i vrtiće i zgrade i ceste, znači kompletnu infrastrukturu i da privatnik onda ima nekakav svoj interes. Ali ovdje dolazimo do toga da se taj postotak, koji privatnik u nekom građevinskom području može izvlastiti nekog drugog, je ogroman. Znači, Slovenija ima nekoliko postotaka i što bi bilo možda puno povoljnije da je recimo omjer 90 i 10 pa da onda Grad kad radi infrastrukturu na primjer i netko mu neće prodati nešto, drži ga namjerno, ucjenjuje ga, i onda ga može izvlastiti, kao što mi imamo recimo problem kod rotora Gospodarska-Zagrebačka. Imamo problem i onda vam to traje godinama, ti vlasnički odnosi, znači, ili nekakav drugi. Znači doslovno, 49% je ogroman postotak, kojim neki privatnik, koji ima novaca, može izvlastiti nekog drugog. I sad Ministarstvo se postavlja iznad nas i može samo donijeti tu odluku, što je vrlo opasno. Mi ne velimo da će biti, da će se to i dogoditi, ali mogućnost zlouporabe sustava je vrlo velika i zato smo htjeli da se te stvari, da se i dodatno raspravlja o tim zakonima kompletno, znači čak i prvi put u povijesti. Ja se ne sjećam u povijesti Hrvatske da je HAZU, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti reagirala na jedan Zakon upozorivši hrvatsku javnost što bi se moglo dogoditi sa našom zemljom. Znači da se rasproda i ono malo što je još ostalo u našem vlasništvu i pogotovo kod malih privatnih vlasnika parcela gdje bi moglo doći do, znači praktički, izvlaštenja. Ima još puno primjedbi i nema sad smisla da to pretvaramo u nekakvu saborsku raspravu. Mislim da smo u javnosti puno slušali oko tog Zakona i mislim da je zaista ključno kako će se dalje implicirati, odnosno kako će biti implementacija, Pravilnici, sve ovo što ide dalje, na koji način će gradovi i općine moći zaštititi svoj prostor od nekakvog takvog, takve zlouporabe. Znači, bitno je u ovom slučaju, čini nam se da se želi ubrzati proces, da se želi ubrzati dozvole privatnog kapitala koji ima dovoljno novaca, a vidite sami da se ogromni novci „upumpavaju“ u nekretnine prvenstveno…“

Evo, gospođo Klara Huzjak, Špancirfest. Sa MUP-om smo sad pogledali, vidimo da je nekakva procjena da je bilo oko 290.000 gostiju ove godine što je nešto malo manje nego prošle godine zato jer su dvije subote bile kišne. Ali dobili smo podatke iz eVisitora upravo, imamo 6,5% dolazaka više i 7,8% više noćenja. Najviše smo imali turista iz Njemačke, Bugarske, Austrije i nakon toga Slovenije, a podatak da su u Varaždinu tijekom tih deset dana boravili gosti iz 60 različitih zemalja čini nas osobito ponosnim. 65% su činili strani gosti, 35% su činili domaći gosti. Ono što je isto jako interesantno, a to je, da je promet u ugostiteljstvu i turizmu porastao za 11,34% u odnosu na prošlu godinu, a ako pogledamo deset dana prije Špancirfesta smo izvukli podatke o prometu i deset dana Špancirfesta, porast je sa 12 milijuna na 15 i nešto milijuna, više od 20 i nešto %, a u ugostiteljstvu i smještaju je porast sa 1,5 mil. eura na 3,2 mil. eura. Špancirfest je brend grada Varaždina. Mnogi se pitaju koliko se zaradilo? Nemjerljivo je koliko smo bili na društvenim mrežama, u medijima. Mi smo imali analizu prijašnjih dvije godine i ispalo je da prva asocijacija na Varaždin nije barok, nije groblje, nije možda Varteks, nije „grad cvijeća“, nego je Špancirfest. Dakle, Špancirfest. Čestitam svim ženama iz Turističke zajednice, jer tamo radi jedna zaista sjajna ženska ekipa na čelu s Jelenom Toth, koja je to sve organizirala. Čestitam svima u Vijeću Turističke zajednice i mislim da je naš Špancirfest primjer kako bi urbani festival trebao izgledati u Hrvatskoj.

Što se tiče nadzemne garaže gospođo Klara, već sam dio rekao vezano uz Banus plac. Znači pripremamo, obvezu imamo po UPU-u povijesne jezgre, arhitektonskog natječaja za Banus plac. Mene je strah raditi bilo šta na Banus placu. Pripremit ćemo natječaj, pripremit ćemo radove. To će trajati godinu dana dok ne riješimo opciju zamjenskog parkiranja, jer izgubit ćemo plac ako nemamo Banus plac i nemamo nigdje u okolici parkiranje i zato intenzivno i o tome razmišljamo. Velim, na toj lokaciji mora biti uređeni trg, takav je zahtjev, a garaže smiju biti ispod. S obzirom koliko je nisko podzemna voda, graditi dva ili tri kata ispod strašno je skupo. Vidjet ćemo kaj će nam ispasti. Mi smo ovo prijavili Europskoj investicijskoj banci, mi smo s njima u pregovorima oko ovih određenih kredita. Ako ništa drugo, radit ćemo to iz kredita Europske investicijske banke.

Gospođo Klara Huzjak vezano uz ovo dodijavanje neugodnim mirisima. Ovdje Grad odrađuje posao koji je trebao odrađivati Državni inspektorat, ali budući da oni nisu odrađivali, mi smo donijeli odluku o posebnim mjerenjima, i ovih…Potpisali smo prije par mjeseci ugovor s najpovoljnijim ponuđačem vrijedan 40.000,00 eura plus PDV kojim će se postaviti tri mjerne stanice. Betoniraju se ovaj tjedan stupovi, baždarenja su ovaj tjedan napravljena i od sljedećeg tjedna se montiraju instrumenti. I šta će se nakon toga događati. Tražili smo i da se razvije aplikacija s obzirom i na ružu vjetrova i da bi se znalo od kuda dolaze ti mirisi i tu aplikaciju ćemo omogućiti svim našim građanima, da se vidi kad imamo mirise koji su nepovoljni za naše građane i nakon toga, nakon određenog perioda mjerenja ćemo sve te rezultate uzeti i tražit ćemo, moramo tražiti jer smo cijeli postupak morali sami sebi objasniti s obzirom da Državni inspektorat to ne radi i onda smo mi, moramo tražiti interpretaciju ovlaštene osobe. To će biti neki od ovlaštenih Zavoda koji smiju interpretirati te stvari i nakon toga ćemo to sve predati državnom inspektoratu koji je zadužen za te stvari. Oni nakon toga trebaju… ima posebna jedinica koja to onda dalje mjeri na način da dođu sa savršenim vozilom, postave ga dugo vremena da tamo bude i kad se utvrdi tko je taj, onda će taj platiti i sve one troškove koje smo mi imali 40,000,00 eura plus PDV, platit će sve troškove ovog skupog laboratorijskog kombija, ali s obzirom da se nitko nije htio upustiti u to, a u Hrvatskoj, vjerujte mi, ima znate koliko gradova kojima se to događa. Mi smo prvi grad koji je išao napraviti kompletnu proceduru kako bismo mogli našim građanima omogućiti da im nitko nedodijava mirisima. Napravit ćemo sve što je u našoj nadležnosti, a poslije ćemo vidjeti da li će država, Državni inspektorat odraditi što trebaju. Ja vjerujem da će odraditi, dakle, vjerujte mi kroz 15 do 30 dana će aplikacija biti dostupna, nadam se da će biti dostupna svim građanima, ako ne ja ću ju šerati ili na neki drugi način da se vidi što se događa i onda ćemo tražiti službenu interpretaciju s obzirom i na ruže vjetrova i na sve od ovlaštenih zavoda koji to smiju interpretirati i sve ćemo predat' ko na pladnju Državnom inspektoratu i nadam se da će se onda poduzet… Mi ćemo im točno napisat, jer smo pronašli u Zakonu šta treba napravit da će to i napraviti. Evo to je ono što vam mogu reći. To je jedini način što mi možemo u ovom trenutku napraviti.

Što se tiče gospođe Huzjak, Srednjoškolac. Evo tema je sport. Ja ću ovom prilikom opet iskoristiti priliku da čestitam Jani Košćak, Roku Farkašu i njihovom treneru Patriku Košćaku na veličanstvenom uspjehu i osvajanju zlatnih medalja na Svjetskom juniorskom prvenstvu. Zahvalit ću svim sugrađanima koji su došli jučer na doček kod Vile Bedeković. Bilo je zaista sjajno, puno mladih je bilo i ulaganja u sport su po meni izuzetno isplativa. Dakle, svaka kuna uložena u sport po nekim izračunima je kasnije 10 kuna manje uloženih u zdravstvo. Iz tog razloga ćete i u Proračunu za sljedeću godinu dobiti velike stavke što se tiče sporta. Dakle, jučer sam i razgovarao s predsjednikom Hrvatskog atletskog saveza. Razgovarali smo i sa Hrvatskim helsinškim odborom. Dobit ćemo potporu. Moramo promijeniti atletsku stazu na Slobodi zato jer je ta staza krpana od Univerzijade nekoliko puta i jednostavno više ne zadovoljava uvjetima. Naši sjajni atletičari to zaslužuju i to će biti jedna od investicija gdje očekujemo njihovu potporu. Što se tiče Srednjoškolca - mi smo u ovoj fazi izrade glavnog projekta bejzbol igrališta u Jalkovcu jer nam je to uvjet da preselimo prvo bejzbol. Nakon toga ide projektiranje gdje mi imamo idejno rješenje izrađeno od tvrtke Arhia. Zaista prekrasno jedno multifunkcionalno igralište u centru grada, ali još prije nego krenemo u to, mi smo već dalje otišli s projektiranjem Graberja. Dakle, to će sve biti neke od kapitalnih investicija u sljedećem Proračunu jer ona dva balona su u katastrofalnom stanju. Znači oni će se maknuti. Napravit će se još jedna rukometna dvorana. Tu očekujemo i pomoć Županije s obzirom da se ti prostori koriste prije podne za tjelesni odgoj županijskih srednjih škola. Napravit će se dvorana za gimnastiku. Naš Mateo Žugec i naš Emil Šanjek to isto zaslužuju. U sklopu toga dvorana za borilačke sportove, bit će tu i dvorana za hrvanje tako da ćemo moći maknuti možda ovo sa bazena gdje su možda u neprimjerenim uvjetima, teretana i taj projekt će biti jedan isto tako od ključnih projekata što se tiče sporta.

Gospođo Huzjak, u principu čuli smo, ja ne bi previše o tome, zato jer imamo školu, Školski odbor, ravnatelje, psihologe. Meni je izrazito žao da se dogodio jedan nesretan slučaj i ja vjerujem da će sve naše nadležne institucije i tu se pokazuje da s punim pravom izdvajamo. To je samo jedan od desetaka nadstandarda koje Grad Varaždin ima iznad svih mogućih kriterija, a to su psiholozi u školama i da će oni odraditi svoj dio posla vezano uz ovaj nesretan slučaj.

Evo, prvo pitanje od Klare Huzjak. Dječji vrtić u Hrašćici se intenzivno gradi. Tvrtka Kontura ima rok do 30. rujna da ga završi, ali razgovaramo s izvođačem radova i budući da i mi odmah iza nove godine pokrećemo i nabavku namještaja i svega, naš cilj je da se to sve završi do 31. kolovoza kako bi novih 70-tak djece moglo ući u taj vrtić. Sad su u fazi temeljenja. Uskoro će se temelji završiti. Naručeni su kontejneri. Ti kontejneri će se poslije obući izolacijom i fasadom i ja vjerujem da će sve biti gotovo do 31. kolovoza i imat ćemo jedan novi vrtić, imat ćemo novih 70 mjesta. Kompletno je zatvorena financijska konstrukcija, tako da ne vidim nekakvih posebnih izazova.

Gospođo Huzjak. Zeleno svjetlo za pješake. Ovako, mi sve što radimo, evo ja ću sad opet dati komunalu da ljudi dođu tamo, izmjere frekvencije prometa, koliko ima automobila u kojem smjeru, koliko ima pješaka i da vide da li je to optimalno podešeni semafor ili nije. Nismo mi ti koji možemo sad reći, evo daj tu tri sekunde duže pusti jer ćemo napraviti kaos. Sve što radimo, radi struka, tako da ćemo i ovaj vaš prijedlog dati struci i budu utvrdili kakva je stvarna situacija.

Gospođo Huzjak, rotor Kaufland. Konačno su jučer maknuti semafori. Rotor Kaufland je, danas je tehnički pregled objekta. Sljedeći tjedan je tehnički pregled i rotora. Samo da velim, nama je to nametnuto. Dakle, kad se nešto proglasi, kad se nešto proglasi strateškim projektom Vlade Republike Hrvatske onda prestaje ingerencija Grada, prestaje ingerencija GUP-a i vrijedi to što je Vlada donijela. Oni su nam donijeli da će na tom dijelu biti trgovački centar i jedino što smo mogli napraviti da stisnemo investitora da ne radi samo skretač lijevo i desno kako imamo u Optujskoj ulici gdje se stvaraju gužve i inzistirali smo na rješenju pomoću rotora. Znamo da je taj rotor blizu raskršća Gospodarska-Zagrebačka i zbog toga smo u završnoj fazi projektiranja, jel tako Vlado?

I druge godine se očekuje raspis natječaja za izvođenje radova i u drugom, sljedećem proračunu, dakle za 2024. godinu bit će izvođenje radova na rotoru Zagrebačka-Gospodarska kako bismo to raskršće u potpunosti prilagodili pometu. Sada, kol'ko znam, M. Marković je pokrenuo prema policiji da se napravi, gotov je elaborat i napravit će se malo drugačija regulacija semafora, zato jer kad ljudi dolaze Zagrebačkom iz grada i skreću lijevo, prvo moraju čekati ako je gužva iz Zagrebačke ulice, onda praktički imaju manje vremena nego oni koji dolaze iz Brezja. Tako da će vrlo brzo ići malo drugačija regulacija prometa na tom raskršću da izbjegnemo… Znači napravljen je novi signalni plan i ne očekujemo nekih većih problema.