Pitanja članova Gradskog vijeća

Gospodin Kos. Opet, to je bio ovaj dio oko vrtića, ekonomske cijene. Tu sam u principu praktički odgovorio.

Vijećnice Gordana Marsenić vezano uz vrtiće. Ja ću sad odgovoriti svima koji su pitali neke stvari oko vrtića, da objedinim odgovore. Dakle u gradu Varaždinu je izgrađen, prošli tjedan je uporabnu dozvolu dobio vrtić Hrašćica. Sljedeći ponedjeljak dolaze unutra četiri vrtićke skupine, znači, budući da smo imali problem sa jasličkim skupinama, dvije manje jasličke, jedna starija jaslička i jedna normalna skupina i na taj način smo napravili više nego prethodna vlast u 20 godina. Ali tu ne stajemo. Mi smo predali, 31. kolovoza je bio zadnji dan, predali smo projektni prijedlog dogradnje dvaju dječjih vrtića, u Gortanovoj za dogradnju pet boravaka i u Dravskoj za dogradnju osam boravaka čime bismo praktički potpuno riješili pitanja dječjih vrtića u gradu Varaždinu. Ono što je izuzetno loše po nas, iako naši sugrađani s obzirom da je Grad Varaždin grad s uvjerljivo najvišim standardom života, ključni kriterij da bismo dobili bodove je kriterij postojećih kapaciteta za upis djece u odnosu na broj živorođene djece u Republici Hrvatskoj i u Gradu Varaždinu i po tom kriteriju se može ostvariti 205 bodova. Znate koliko ostvaruje Grad Varaždin? 41 bod zato jer država smatra da mi po svim tim kriterijima imamo dovoljne kapacitete. Mi imamo gradske, privatne vrtiće, dajemo novce i za dadilje. Ove godine će praktički biti gotovo sva djeca zbrinuta, ali proširujemo ovdje za preko 250 mjesta. To ćete imati na proračunu za sljedeću godinu. Znači jedna vrijednost projekta je preko 4 mil., a druga preko 3 mil. eura. Mogu se dobiti sredstva za jedan otprilike 1,36 mil., a za drugi 850.000,00 eura. Ili ćemo sve riješiti s kreditom ili ćemo riješiti ovaj dio, ako prođemo, ali imamo dva ključna kriterija koja nas uvijek…znači taj broj, uvijek nas usporavaju, taj broj djece u odnosu na broj kapaciteta u vrtićima i drugi vrlo bitan kriterij je da smo mi, npr. jedan Osijek je ja mislim šesta razina razvijenosti, mi smo osma razina i mi s tom osmom razinom Zagreb, Dubrovnik, Varaždin, praktički smo u svakom natječaju zakinuti. Znači pripremili smo projekte, ima mjesta i s time bismo riješili puno stvari.

Sljedeća stvar koju ćete danas na Proračunu imati, a to je da dižemo sufinanciranje i ekonomsku cijenu sa 300,00 na 400,00 eura i to pogotovo za privatne vrtiće. Dakle, do sad su roditelji davali 117,00 eura, a 183,00 eura je išlo iz Proračuna Grada za dijete u vrtiću. Sada se diže sa 300,00 na 400,00 eura. Roditeljima treba ostati ista cijena, iako nismo sigurni da će se svi privatni vrtići ponašati na taj način. Razgovarali smo puno s njima. 90% ih je suglasno s tim jer im dajemo 283,00 eura po svakom djetetu, dižemo ekonomsku cijenu na 400,00 eura. Dakle, to je 33,3% povećanje i jedan od razloga zašto idemo raditi sve ove kapacitete je, da nas ne mogu neki privatni vrtići ucjenjivati sa višim cijenama, zato jer ćemo jednostavno kad izgradimo te kapacitete, ako će biti višak kapaciteta prestat ćemo financirati neke vrtiće ako se neće ponašati korektno. Evo, ja mislim da je taj dio oko vrtića jasan.

Oko pregovora sa sindikatima vrtića i odgojiteljima u završnoj su fazi. Mi smo predali naš prijedlog, dobili smo protuprijedlog, ostale su određene sitnice samo da se usuglase. Prijedlog je da sa 1. rujnom dakle, se diže osnovica na državnu osnovicu od 947,00 eura te da odgojiteljice dobe koeficijent koji je propisala Vlada. Dakle, moram reći da je ova Uprava već dva puta dizala plaće u vrtićima i za razliku prijašnje četiri godine, ne znam, osam godina im nisu dizane plaće, a sada će im biti koeficijent 2,01. Jel' tako Miro? Tako da očekujemo da bismo ovaj ili najkasnije sljedeći tjedan potpisali to, a vrijedit će retroaktivno sa 1. rujnom tako da bi naše odgojiteljice u vrtićima trebale dobiti isti koeficijent kakav imaju i učitelji u osnovnim školama. Mislim da je to jedna od bitnih stvari koje smo isto tako stavili u ovaj Proračun. Već smo to prije anticipirali pa imamo određena sredstva. Sad smo još dodatno povećali.

A što se tiče polupodzemnih spremnika, na žalost to su problemi javne nabave. Prvi spremnici su bili Moloci. Drugi spremnici koje smo uzeli od najpovoljnijeg ponuđača je bio slovenski Aplast i iako su tvrdili da imaju bravice, nisu imali bravice. Sad smo uspjeli provesti nabavu za te bravice i mislim da će od sljedećeg tjedna se skidati poklopci sa tih Aplastovih i voziti na ugradnju bravica i onda će početi podjela ključeva. Uglavnom, svi polupodzemni spremnici na svih 96 lokacija bi trebali biti prema izvješću iz Čistoće do kraja godine montirani, a ovi gdje su montirani trebali bi dobiti u roku najkasnije dva tjedna ključiće.

Ma dobro, ja sam samo htio provjeriti da li sam dobro razumio što se tiče poklopaca i bravica. Dakle, u javnoj nabavi su bile propisane bravice, međutim dostavljeno je bez bravica, kontejneri, jel? Jel' su ti kontejneri ugrađeni, sad će se s njih skidati poklopci i voziti na ugradnju bravica ili su to ovi kontejneri koji još nisu ugrađeni? Da, da, da li su ti ugrađeni ili nisu ugrađeni? Jer ako su ugrađeni, sad ako maknete taj poklopac to je rupa nutra 5 m dubine.“

Pisani odgovor

Što se tiče pitanja gospodina Kosa, Tržnica upravlja Sajmištem u Biškupcu. Sutra je zadnji dan, zadnji rok za prijavu za direktora Tržnice. Nakon toga će se napraviti odabir i dogovorit ćemo s novim direktorom Tržnice ili direktoricom, tko će biti i naš komunal, vidjet ćemo da zajednički riješimo problem da se taj dio sanira i da bi to Sajmište bilo kako treba.

Što se tiče Participativnog proračuna, to ostavljam, jer se time najviše bavio moj zamjenik M. Marković pa će vam on odgovoriti.

Evo ja bi samo kratko, vezano za gospodina Kosa. Znači Participativni se proračun već počeo provoditi. Od ovih, ajmo nazvati većih projekata, to nisu opet tako veliki projekti da bi ih se trebalo posebno financirati iz Proračuna, odnosno povećavati sredstva. Mi smo rekli da je 300.000,00 eura odvojeno na posebnom kontu u komunalu iz kojega se rade ove, ajmo reći malo veće akcije u smislu nekakvog života grada i ove male od tih 170 i nešto ukupnog broja prijedloga koji su došli. Znači, mi smo neke stvari od tih sitnih, već odradili usput, ajmo tako reći, Parkovi ili neko komunalno poduzeće. Ove neke malo veće, isto ćemo odraditi, ali ove najveće, tipa uređenja Malog placa, nekakvo uređenje sportskog igrališta u Zbelavi teško je i procijeniti red veličine jer se to mora, neke stvari isprojektirati, napraviti i onda ćemo vidjeti, ukoliko bude ostalo dovoljno sredstava ili ostane na toj poziciji sredstava, onda ćemo uzeti još nekakav manji projekt da ga odradimo. Tipa, evo baš je rekao pročelnik, iz održavanja, znači nećemo iz Participativnog proračuna, odraditi onaj mali mostić koji je uništen na Čunici koji ide iz Kućana prema Zelengaju, znači prema igralištu, da se lakše prolazi. Vidjeli ste kako izgleda lijepo onaj na Plitvici. Znači, na taj način ćemo rješavati sve te stvari koje su nam građani poslali. Kad ste me pitali za kriterije mi smo se vodili, znači mi kao uprava Grada zajedno s pročelnicima i javnim tvrtkama, onime što najviše djeluje na širu zajednicu. Znači nismo išli na nekakve partikularne interese pojedinaca, nego upravo što je intencija, recimo da se uređenje Malog placa dotakne i poboljša život što veće grupe građana, pogotovo recimo tamo gdje su zgrade. Znate i sami kako je bilo na onom „Bok susedi“ i na temelju toga, na temelju tih nekakvih idejnih rješenja ćemo pokušati napraviti, urediti taj Mali plac. Evo mislim da sam vam koliko sam mogao odgovorio.

Gospodine Kos, da Gospodarska ulica je…Termoplin je, to je sad bio prvi takav slučaj. Mi imamo neke dozvole koje su izdane ranije, pa su se radili onakvi uži šlicevi. Sad je Termoplin morao asfaltirati polovicu ulice po kojoj je kopao. Tamo, koliko ja znam još nije Varkom završio svoje, koji je radio prekope preko. Oni će ih morati isto po toj odluci sanirati, dva i pol metra sa svake strane od osi prekopa, da neće biti oni uski šlicevi, ali ja sam isto pogledao tamo i mislim da zaista onaj dio, jedan dio ulice je izuzetno loš i u planu je, Vlado jel' tako da sljedeće godine…u planu je da sljedeće godine i tu drugu stranu Gospodarske ulice, da se na proljeće dovede u red. Ali već je ovo veliki napredak, kako smo sad stisnuli Termoplin, da nema više onoga da samo 60 cm, nego od osi ceste do pločnika mora rješavati. Ovaj dio Gospodarske ćemo onda… Znači u ovom trenutku, sad je grubi sloj asfalta stavljeni na Trenkovu ulicu. Očekuje se da ćemo odmah iza nove godine staviti fini sloj i pločnike riješiti. Radi se Irme Gorzo, radovi su u Istarskoj i kad se završi sve to, onda ćemo dogovoriti s izvođačima da odu na Gospodarsku i da riješe još taj dio.

Što se tiče Participativnog proračuna to će Miroslav.

Evo ja budem gospodinu Kosu kratko odgovorio. Na prošloj sjednici sam rekao da se pripremaju odgovori na sva pitanja, odnosno na sve prijedloge koji su došli u Participativnom proračunu. S obzirom da ih ima jako puno želimo biti precizni i pokušati što preciznije koje su mogućnosti da se pojedini prijedlozi usvoje ili ne usvoje i da se da konkretan odgovor svim našim sugrađanima, pa i vašim predstavnicima koji su više-manje ponovili one prijedloge koje su predsjednici mjesnih odbora, nekadašnjih, bili dali. Naravno da je nemoguće, da se sve to ostvari jer bi nam trebalo onda otprilike još jedan, ali barem pola Proračun, ali u svakom slučaju će, kao što sam i rekao, ja se nadam do nove godine svi dobiti odgovore na pojedine prijedloge i rekli smo da će prednost kod odabira biti oni koji imaju korist za širu zajednicu. Recimo onaj prijedlog, ići će se u realizaciju prijedloga uređenja Mini placa. Znači to je onaj, preko EU projekta smo došli do nekakvih idejnih rješenja i sada ćemo to idejno rješenje sprovesti u djelo, praktično i tokom 2024. ćemo urediti Mini plac na način koji je moguće da to ima svrhu koju su i naši sugrađani dali svoje prijedloge upravo na onoj akciji koja se provela: „Bok susedi“. Znači to je jedan od puteva. Imamo inicijativu ljudi iz „bregeca“, određenih još stvari. Naravno, ima i pojedinačnih inicijativa, ima jako puno nekakvih stvari koje se ne mogu provući kroz Participativni proračun. Sredstva su osigurana i onda ćemo, evo možda početkom sljedeće godine javno objaviti koji projekti idu i koji će biti ostvareni, nadam se, evo tijekom 2024. g. s obzirom na operativu i sve to skupa na način koji funkcionira. Evo hvala.

Vezano uz, gospodine Kos, ulaznice za HNK studenti. Ja znam da imamo izuzetno agilnu intendanticu koja radi sa svim dobnim skupinama. Imamo besplatne karte za umirovljenike, a znam da svako malo ona ima nekakve sastanke i popuste za studente, da radi s g. Milijašom iz Studentskog centra, ali ja ću ju zamoliti da ona odgovori pisanim putem na ovo vaše pitanje i da vidimo kakve popuste za studente ima. Ako treba može se i Grad Varaždin uključiti na neki način da subvencionira određeni dio HNK-u za studentske karte. Ali morate biti svjesni da je HNK Varaždin trenutno „in“. Ne znam, do sad je bilo održano mislim osam predstava režije od Plaziblata po Kristijanu Novaku „Slučaj vlastite pogibelji“. Svih osam je bilo rasprodano i to vrlo brzo. Znači, karte se prodaju bez ikakvog problema. Bit će i predstava koje će biti i samo za studente. Već sad su na primjer, za 12. mjesec rasprodani svi „Orašari“. Ne postoji, na primjer, gotovo da nam je cijeli program za 12. mjesec rasprodani. Tako da, varaždinsko kazalište je u ovom trenutku „in“. Dolaze nam, evo najavljuju nam se i gosti iz Zagreba koji nam dolaze na predstave kao nekad. Na Dan Grada Varaždina će doći i zamjenik američkog ambasadora sa svojom suprugom, odnosno upravnih poslova pogledati „Groficu Maricu“. Doći će nam i još neki drugi ljudi iz diplomatskog zbora. Varaždinsko kazalište u ovom trenutku je jedan od onih, u umjetničkom smislu jedno od najkvalitetnijih kazališta u Hrvatskoj i ja im na tome čestitam, a za studente ćemo se potruditi da i oni imaju, oni sigurno imaju popust, a probat ćemo da imaju i veći popust.

Pisani odgovor Upravnog odjela za društvene djelatnosti

A što se tiče uspornika, ja mislim da sad raspišemo natječaj za uspornike u gradu Varaždinu, javni natječaj, da bi dobili 1000 prijedloga. Nema tjedna da nam ne dođe prijedlog za uspornike i ja zaista, evo sad smo obnovili Ulicu Tina Ujevića, stavili smo kod onoga dječjeg vrtića, preko gdje se ide prema VI. osnovnoj školi uspornik. Stavljamo uspornike zaista gdje mislimo da trebaju biti, ali ne možemo cijeli grad prekriti sa uspornicima. Ja ću dati komunalu i radimo to zajedno sa policijom. Prometna policija mora isto tako pregledati sve te zahtjeve, dati svoje mišljenje s obzirom na stanje sigurnosti prometa, da pogledaju tu lokaciju i da vidimo da li je tamo kritično, da li tamo treba staviti uspornike ili ne, pa ćemo vam dati pisani odgovor.

Pisani odgovor

Gospodine Kos, već sam načeo tu temu oko vrtića. Neću puno širiti. Ako svi želite oko vrtića napisat ću vam jedan opširan odgovor.

Gospodin Garić je pitao o vrtićima i ja ću sad i gđi. Kiđemet-Piskač, g. Kosu, gđi. Oreški za vrtiće odgovoriti praktički zajedno. Dakle, prošle godine je masa plaća zaposlenih u dječjim vrtićima Varaždin bila 2,4 mil. eura. Ove godine, budući da smo im digli plaće, zato jer te plaće im nisu godinama dizane i odgojiteljicama i kuharicama i čistačicama u vrtićima, to iznosi 510.000,00 eura više. Odnosno za plaće svih u vrtićima je 27% izdvojeno iz Proračuna ove godine više. Ono što Vlada, gđo. Kiđemet-Piskač, nije još donijela Uredbu, nije Grad dobio još apsolutno nikakva sredstva i po tome bi Grad trebao dobiti nekakvih 380.000,00 eura, to uopće niti ne pokriva ovaj dio povećanja plaća. Da ne govorimo da je od 2009. do 2023. godine bila inflacija preko oko 40% i vi ni ne znate u miru smo podizali i pokrivali ekonomske cijene koje su rasle u privatnim vrtićima i pokrivali smo to iz Proračuna i stalno smo izdvajali više da naši roditelji, dakle, nama ide 950 djece u privatne vrtiće, 730 ili 750 ovisno kako kad u gradski Dječji vrtić i da nismo to radili, dogodilo bi se to da bi naši roditelji, čija djeca idu u privatne vrtiće stalno plaćala više. Za mene je dijete-dijete i za svako dijete se mora dati ista subvencija. I mi sad smo napravili, izjednačili subvenciju koju dajemo i gradskom Dječjem vrtiću po djetetu i koju dajemo privatnim dječjim vrtićima. Morate biti svjesni, dakle, svaki roditelj dobiva solidarno od svih građana grada Varaždina 167,00 eura za njegovo dijete u vrtiću.

27.10.2023.

Pisani odgovor

Što se tiče baznih stanica na Kolodvorskoj, Grad je tu praktički nemoćan. Dakle, to je vlasništvo, odnosno Dom zdravlja je pod upravljanjem i vlasništvom Županije. Županija im je dozvolila postavljanje tih antena i ako znate na koji način može Grad utjecati, evo pošaljite, recite, Grad će napraviti to što treba. Ali, dakle vlasnik im je u tim svim rupama, dakle Županija je dozvolila da se tamo postave antene i ja ne vidim baš nekakvi veliki manevarski prostor da mi to možemo riješiti. Ali otvoreni smo za to, budući da imamo tu odluku. Imamo odluku da na vrtiće, škole, bolnice, domove zdravlja se ne može postavljati, ali već smo mi pokrenuli oko nekih drugih stvari prema HAKOM-u čak nekakve pritužbe i prema građevinskoj inspekciji i nismo baš uspjeli polučiti neki efekt.

Dakle vezano samo na odgovor za bazne stanice. Dakle, činjenica je da je to zgrada Doma zdravlja koji je pod ingerencijom Županije. Ali se ta zgrada nalazi u užem centru grada. Ali, bez obzira i na to, ja se pozivam na ovaj Pravilnik koji je donijelo Gradsko vijeće prema kojem se takvi sustavi ne mogu postavljati na škole, dječje vrtiće, bolnice i druge građevine slične namjene. Dakle, Grad je i tu direktno odgovoran i može utjecati na to da se takve bazne stanice na postavljaju, odnosno da se postojeća makne. U tijeku je i ishođenje ostalih dozvola za drugog operatera da se postavi još jedna, ne samo da se ova makne, s time da je za ovu prvu istekao ugovor prije dvije godine. Ugovor nije produžen, naknada se redovno isplaćuje, dakle evo jedno mislim neobjašnjivo i nedopustivo stanje. Evo hvala.

Gospodine Kos, vezano uz antene na Domu zdravlja Varaždinske županije. Dakle, to je vlasništvo Varaždinske županije, al' se nalazi u gradu Varaždinu. Pitat ćemo. V. Podbrežnički, želim da se pošalje upit od strane komnala i da se provjere sve činjenice da li taj antenski stup i te antene imaju građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta, što već treba i zatražite od Varaždinske županije također da vam odgovori da li ta lokacija ima uporabnu dozvolu. Sve podatke koje ćemo dobiti, ćemo vam proslijediti.

12. rujna 2023.

Pisani odgovor

Gospođo Ivek i gospodine Kos vezano uz VTC. To je malo složenija priča. Dakle mi smo jučer imali jedan sastanak, odvjetnici Grada, odvjetnici Marlexa Pro gdje smo raspravili opcije koje postoje i na žalost moramo se opet vraćati u povijest. Ne volim se vraćati i povijest jer povijest ne možemo promijeniti. Ali, 2003. godine, 17.3. potpisali su tadašnji gradonačelnik Čehok i direktor Stanoinga Ugovor o zamjeni nekretnina kojim je formirana čestica na način kako je sada formirana. Dakle, cijeli unutarnji prostor u području oko VTC-a pripada praktički toj čestici koje je vlasnik bio Stanoing, a sada nakon što je u sudskom postupku i sudskoj dražbi to kupio Marlex Pro, vlasnik je Marlex Pro. Temeljem tog ugovora o zamjeni nekretnina izgrađena je i podzemna garaža, izgrađen je i objekat VTC-a koji je dobio građevinsku dozvolu 2005. godine, znači da se može graditi podzemna garaža i diletacija. Ta građevinska je konzumirana. Još uvijek je aktivna. Po njoj sada završava tvrtka Marlex Pro građevinu. I ono što mogu reći da, tim sporazumom piše da će se tu izgraditi javna garaža, podzemna, i javno parkiralište, ali morate biti svjesni, ja sam tražio od odvjetnika tumačenja da javno ne znači besplatno. Dakle vlasnik toga, mi smo se odlučili 1990. godine kod RH da je kod nas službeno uređenje, kapitalističko uređenje i da je privatno vlasništvo Ustavom zagarantirano i iznad svega i mi u ovom slučaju imamo situaciju da, ali to nije samo tamo situacija. Dakle, vi imate situaciju u Grabanicama, imate situaciju i u I. Mikaca i Koblenzovoj da pojedine zgrade imaju čestice, imaju prilazne ceste, parkirališta koja su u njihovom vlasništvu. U ovome slučaju, mi smo razgovarali jučer sa tvrtkom Marlex i oni pristaju na varijantu da ne zatvaraju rampama taj prostor, ali oni su vlasnici toga i oni će ići na varijantu da će kupiti električne stupiće sa daljinskim, na daljinsko upravljanje i da će ih postaviti na parkirna mjesta koja su njihova. Grad Varaždin ima česticu koja će biti, ostati u javnome režimu iza one zadnje zgrade u Kozarčevoj i praktički onaj prolaz kroz tu zgradu, znači to je javno parkiralište. Ostala sva mjesta će biti po njima u režimu naplate ili prodaje. Dakle, to je njihova poslovna odluka. Koliko su mi jučer pokazali već imaju 134 osobe u redu za kupnju ili najam parkirnog mjesta. Tamo ima parkirnih mjesta 170 nadzemnih i 240 parkirnih u garaži. Dakle, nije problem da nema parkirnih mjesta. Koristilo se 20 godina. Nevjerojatno je da su se radile parcelacije, da je sve to rađeno, da nikad nitko nije dao nikakvu zabilježbu, nikakvu primjedbu. Formirana je takva čestica, ta čestica ima građevinsku dozvolu, ta čestica je prodana i neke stvari ispravljati u prošlost je praktički nemoguće. Postoji jedna od opcija o kojoj smo razgovarali, da, ali s time bi napravili presedan da Grad ide proglasiti javnim dobrom cestu koja prolazi, ali u tom slučaju mora po cijeni sudskog vještaka obeštetiti tvrtku Marlex Pro, dakle, s time se ne dobiva, znači Grad, sada tvrtka Marlex Pro mora održavati tu cestu, čistiti ju i ostalo, npr. i u zimi. Ako si netko slomi nogu, onda je odgovoran Marlex Pro, nije odgovoran Grad Varaždin. Takvih situacija imamo i u Grabanicama i u Ive Mikca i otvorili bi određenu i Pandorinu kutiju. Zapravo, mi bismo potrošili po nekakvim procjenama možda i 1 mil. eura da kupimo neku cestu, ali parkirna mjesta nismo s time riješili niti dobili, a ako proglasimo javno dobro, što postoji mogućnost da ovo Gradsko vijeće napravi, mora po procjeni sudskog vještaka isplatiti tvrtki Marlex Pro vrijednost tog zemljišta koje je građevinsko zemljište, jer je dio građevinske parcele po građevinskoj dozvoli. Ona je cesta u naravi, a tako da će biti vjerojatno umanjena cijena, ali one procjene koje sam ja prvi dobio, s time bi si zapravo otvorili jedan presedan i onda bismo morali neke takve stvari raditi i po drugim dijelovima grada. Ono što još želim reći da u ovom Gradu je 2019. godine bilo 27.000 registriranih vozila. Neki dan sam dobio od MUP-a da ih imamo 31.000. Dakle u četiri godine, 4.000 vozila više. Ovaj grad jednostavno nije projektiran i nije koncipiran na način da može izdržavati takvu količinu vozila. Stanari kad kupuju stanove, većinom i svugdje po ostalim gradovima kupuju i parkirna mjesta. U ovom slučaju, stanari su 20 godina uživali blagodati besplatnog parkiranja, ali jednostavno mi nemamo alat ni mehanizam. Gledaju naše pravne službe i naši odvjetnici dal' postoje nekakve mogućnosti, ali varijanta koju smo uspjeli dogovoriti dakle, da ne postavlja ograde, nego da ide isključivo sa stupićima, gdje će ljudi moći iznajmiti ili kupiti mjesta nadzemna. To znači da se ostavi nesmetani prolaz, mislim da je to najviše što smo u ovom trenutku mogli napraviti.

Da se nadovežem na pitanje koje je bilo vezano uz ostale parkinge u gradu. Mi imamo onu nesretnu koncesiju do 2037. godine. Mi ne možemo raditi bilo šta po tom koncesijskom ugovoru, uvoditi kao što smo na primjer mislili da ćemo kod groblja nešto rješavati preko tvrtke Parkovi zato jer isključivo i uvijek sve moramo ponuditi tvrtki Best in parking, odnosno Crtorad. S njima smo došli kroz razgovore do toga i napravili smo koncept parkirnih blokova. Dakle jadan od parkirnih blokova je bio Prešernova, jedan od parkirnih blokova bi bio Trakošćanska, jedan bi bio ne znam vrlo vjerojatno na S. Vukovića i onaj dio, jedan bi bio možda na Banfici. Bili bi raznih boja i naši sugrađani bi uz nekakvu ne veliku naknadu, od nekakvih možda 6 eura mjesečno imali u tom bloku da ih zaštitimo, npr. pogotovo Prešernova i Trakošćanska. Tu je veliki priliv ljudi koji dolaze raditi u grad. Dakle, tamo bi za sve ostale bila normalna naplata parkinga, a za ove stanare oni bi imali nekakvu povlaštenu mjesečnu cijenu karte. To je zapravo jedini model kojega možemo napraviti da stanarima, znači onda ne bi bilo toliki pritisak dnevnih migranata na ta parkirališta i onda bi stanari imali, jer smo izbrojali broj vozila. Velim vam, broj vozila raste neslućenom brzinom. Zbog toga i radimo ove nekakve strategije mobilne urbanosti. Pokušavat ćemo sve više da ljudi koriste druga prijevozna sredstva, jer zaista grad postaje zakrčen vozilima.

Vezano uz pitanje g. Kosa još modernizacija javne rasvjete. Ja ću to detaljnije obrazložiti pod točkom 4., ali čisto da znate, mi imamo gotovo sve u Gradu visokotlačni natrij. Napravljeni je jedan veliki elaborat, kompletni projekt, gdje se vidi da bismo mi mogli ostvariti uštedu od čak 72,4% kad zamijenimo 6421 lampu visokotlačnog natrija led rasvjetom. Mi u ovome trenutku plaćamo godišnje više od 7,5 mil. kuna, više od 1 mil. eura javnu rasvjetu i kad to riješimo praktički taj kredit će se isplaćivati sam iz uštede.