Započeo Međunarodni znanstveni skup u povodu 100. obljetnice smrti Vatroslava Jagića

Svečanosti su uz voditelja Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, akademika Stjepana Damjanovića i upravitelja Zavoda u Varaždinu Vladimira Huzjana prisustvovali gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Neven Bosilj, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, tajnik Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije akademik Ranko Matasović, direktorica Staroslavenskog instituta u Zagrebu dr. sc. Vida Vukoja te još mnogi ugledni akademici, profesori i građani.

Konferenciju u njegovu čast organizirao je Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu uz partnere Grad Varaždin, Varaždinsku županiju, Turističke zajednice Grada Varaždina i Varaždinske županije, HNK u Varaždinu, Koncertni ured Varaždin i Gradski muzej.

Akademik Stjepan Damjanović, voditelj Zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, kazao je kako se današnjim skupom podsjeća na djela Vatroslava Jagića u vezi kojeg se premalo zna u Varaždinu i u Hrvatskoj. „100 godina je od kako je umro Vatroslav Jagić. Obično u prilikama kad držimo ovakve skupove govorimo same pohvale, što je kulturno i pristojno, no u vezi Vatroslava Jagića nema pretjerivanja, važno ga je hvaliti i isticati. U Varaždinu i u Hrvatskoj se premalo zna koliko je on bio važna osoba u svoje vrijeme. Ja neću ni malo pretjerati ako kažem da u ukupnoj povijesti hrvatskoga naroda nema deset osoba koje su u svojoj struci značile ono što je Jagić značio u slavistici. Bio je profesor u Odessi, u Petrogradu, Berlinu, u Beču gdje je i završio svoj život, svi su se otimali za njega, sva sveučilišta, kao što se danas otimaju za sportske zvijezde.“ – rekao je Damjanović. Podsjetio je kako je za Jagića, dok je još bio mladi zagrebački gimnazijski profesor, jedan slavni ruski slavist rekao „ovaj će desetljećima vladati slavistikom“. „Napravio je izvanredne časopise, knjige, organizirao nastavu na važnim sveučilištima i toliko toga što se ne stigne reći na jednom skupu, ali takvi su skupovi važni da podsjećaju na njegova djela. Ne samo da mu kažemo hvala već ga možemo uključiti i u današnje diskusije oko današnjih problema. On je prava veličina kojoj ne treba nikakvih sentimentalnih dodataka.“ – kazao je akademik Damjanović.

Dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a Varaždin izrazio je zadovoljstvo organizacijom ovog skupa te je naglasio kako se u Varaždinu nalazi kuća Vatroslava Jagića, ali i predivno šetalište odnos perivoj u strogom središtu grada.

Gradonačelnik Neven Bosilj iskazao je zadovoljstvo što je veliki Vatroslav Jagić tako često isticao svoj rodni grad i ponosio se njime svugdje u svijetu. „Nedavno mi je u posjeti bio ukrajinski veleposlanik i došao je u Varaždin riječima „čast mi je da sam došao u grad Vatroslava Jagića“. Ugodno me iznenadio. Vatroslav Jagić je strašno cijenjen u svim slavenskim zemljama, i više nego kod nas. On je bio otac slavistike na ovim prostorima, i u Ukrajini, i u Rusiji, Poljskoj, svugdje znaju sve o njemu. Vatroslav Jagić je bio jedan od najvećih i najpoznatijih umova Europe krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Sama ta njegova želja da bude pokopan u svom Varaždinu nakon smrti govori o tome koliko mu je Varaždin bio u srcu. Njegova kuća u Varaždinu u vlasništvu je države i nadam se da će novim prijedlogom zakona koji je Vlada uputila u proceduru ona prijeći u vlasništvo Grada i da ćemo je uspjeti spasiti od propadanja.“ – rekao je gradonačelnik.  

„Kada govorimo o identitetu jednog naroda, tada govorimo o jeziku. Varaždinska županija se prvi puta spominje 1181. godine. Od tada do danas nije prošlo važnijih događaja, a da u tome nije bio netko od sudionika iz Grada Varaždina i Varaždinske županije. Stoga se prisjetimo mnogih uglednih ljudi poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog i njegovog prvog govora na hrvatskom jeziku 1843. godine u Hrvatskom saboru, poznatog ilirca Ljudevita Gaja te slavnog i poznatog slaviste Vatroslava Jagića čiju stotu obljetnicu smrti obilježavamo ovim značajnim skupom koji je privukao veliki broj građana i profesora. Ulaskom u Europsku uniju, vračajući Hrvatsku tamo gdje je oduvijek pripadala, a to je srednjoeuropska obitelj, hrvatski jezik  postao je jedan od 24 službenih jezika, a na nama je da ga čuvamo, njegujemo i štitimo.“ - rekao je župan Anđelko Stričak.

Akademik Ranko Matasović je istaknuo da je Jagić prvo ime slavistike. „Moramo priznati da je Vatroslav Jagić krajem 19. stoljeća bio najvažnije ime slavistike u svijetu. Iako je većinu svoje karijere proveo van Hrvatske, on je uvijek ostao osjećajno vezan za svoju Domovinu. Nažalost vrijednosti koje je promovirao Jagić se pomalo gube, ali mi nastojimo ipak ih dalje promovirati. Moram još istaknuti kako je Jagić pomalo bio renesansni čovjek, napisao je puno knjiga i na tome mu treba odati poštovanje.“ – rekao je Matasović.