Predstavljen integrirani akcijski plan za vojarnu u Optujskoj

O toj temi uz zamjenika gradonačelnika Zlatana Avara govorili su pročelnici Tomislav Bogović i Roberto Krajcer, voditeljica projekta Goranka Grgić i arhitektica Maja Kireta, voditeljica Urbactove lokalne grupe podrške te arhitektica Alenka Piberčnik.

 

Projekt se odvijao od 15. rujna 2015. godine do 3. svibnja 2018. godine i to u dvije faze, a grad Varaždin je uz glavnog partnera grad Piacenzu te gradove Szombathely i Cartagenu bio uključen od 1. faze.  

Projekt MAPS provodio se uz pomoć međunarodnih stručnjaka programa URBACT III Europske unije s ciljem stvaranja održivog plana razvoja i revitalizacije napuštenih vojnih objekata. Proračun druge faze projekta MAPS iznosi ukupno 744.000,00 €, odnosno 60.000,00 € za Grad Varaždin od čega je 85% sufinancirano iz EFRR-a.

Sve informacije o projektu MAPS te aktivnostima koje su kroz njega provedene mogu se naći i na Facebook stranici „Projekt MAPS Varaždin“ na adresi:  https://www.facebook.com/MAPSVarazdin/.

 

 

O vojarni Ivan V. Drašković

Bivša vojarna Ivan V. Drašković nalazi se u sjeverno-zapadnom dijelu grada uz Optujsku ulicu. Vojarna se prostire na površini 33 hektara i nalazi se na 2 kilometra od povijesne gradske jezgre.

Izgradnja počinje 1893. godine i kroz proteklih 125 godina doživjela je dosta promjena. Najveća promjena dogodila se 2009. godine kada je MORH, odnosno vojska napustila prostor vojarne te je istovremeno Grad Varaždin taj isti prostor dobio na upravljanje, odnosno preuzeta je obveza održavanja prostora vojarne i poduzimanja potrebnih radnji kako bi se spriječila devastacija i propadanje ove vrijedne imovine.

 

Zašto MAPS?

Od 2009. godine na prostoru same vojarne, mnoge zgrade dobile su korisnike koji su potpisivali Ugovore s gradom o korištenju zgrada i prostora. Korisnici su održavali prostore, ali nije bilo značajnijih ulaganja koja su potrebna. Pri tom nije postojao konkretan, cjeloviti plan korištenja ili upravljanja tim prostorom.

Nepostojanje strateškog plana korištenja za ovo područje i konstantno propadanje prostora vojarne bio je poticaj za uključenje u projekt MAPS.

Između ostalog, moderni europski gradovi razvijaju se policentrično te se i u Gradu Varaždinu ukazuje potreba za određenim rasterećenjem povijesne gradske jezgre i stvaranjem novog, suvremenog, višefunkcionalnog pod-centra.

 

Glavni cilj projekta MAPS za Grad Varaždin

Glavni cilj projekta MAPS za Varaždin je revitalizacija i transformacija prostora bivše vojarne u Optujskoj ulici u novi gradski centar.

Uz intervencije poput skidanja ograda i otvaranja prostora prema susjedstvu, Optujska će se uklopiti u gradsko područje. Otvaranje ovog područja građanima, kao i novim sadržajima u ovom prostoru, razvit će pozitivne osjećaja građana prema prostoru i na taj način integrirati ga kako bi postao zaista dio Grada Varaždina.

 

Početak projekta MAPS

Grad Varaždin u projekt se uključio u rujnu 2015. godine i od tada je zajedno s ostalim partnerima iz mreže od Urbactovih stručnjaka imao prilike učiti kako se nositi s izazovima, kako na novi način vidjeti izazov te razvijati cjelovita rješenja. Svaki od 9 gradova u mreži bavio se napuštenim vojnim objektima, njihovom revitalizacijom, ponovnim stavljanjem u funkciju, ali pred nama su bili različiti izazovi.

 

Partneri u projektu MAPS

Glavni partner, grad Piacenza iz Italije želio je povećati atraktivnost bivšeg vojnog objekta Pontieri koji se nalazi u blizini centra grada i rijeke Po, istovremeno pokušavajući izgraditi model participativnog urbanog planiranja koje promovira društvenu uključenost i povećati kulturne, obrazovne i turističke kapacitete povezane s rijekom Po.

Španjolski grad Cartagena osim revitalizacije napuštenog vojnog objekta i povećanjem kulturne i turističke ponude grada, bavio se socijalnom inkluzijom stanovnika okruga Los Mateos. Cilj je ujednačiti razvoj svih dijelova grada te smanjiti društvenu i urbanu zatvorenost okruga Los Mateos.

Mađarski grad Szombathely razrađivao je ideje kako integrirati bivšu vojarnu veličine 21 hektara u urbano tkivo grada, budući da je kompleks zbog derutnosti zgrada, ali i zagađenja nastalog u sovjetskoj eri bio zatvoren za stanovništvo. Od ovog velikog područja žele napraviti 2 cjeline; zelenu oazu za stanovanje te dio koji bi bio namijenjen poduzetnicima i razvoju njihovih aktivnosti.

Njemački grad Koblenz izradio je plan uređenja tvrđave Asterstein do 2028. godine, kada bi onda trebala postati svojevrsna kulturna i društvena arena te se koristiti u turističke i kulturne svrhe.

Telšiai, grad iz Litve također se bavio vojarnom koja se nalazi u centru grada. Vojarna površine 17 hektara, kao i u slučaju grada iz Mađarske bila je jedna od bivših sovjetskih vojnih baza te je kretanje tim područjem zbog dotrajalih zgrada, ali i zagađenog tla bilo zabranjeno. Njihov fokus je na razvoju gospodarstva te stvaranju bolje poduzetničke klime.

Grčki grad Serres, u pregovorima je s Ministarstvom obrane o vlasništvu nad jednom od dvije vojarne za koju su radili Integrirani akcijski plan, a čak 13 zgrada u vojarnama proglašeno je od strane Ministarstva kulture i turizma zaštićenima kao spomenici kulture. Buduću namjenu vojarni vide kao zeleni dio grada s mnoštvom sportskih sadržaja.

2009. zatvorena je i vojarna u gradu Longfordu iz Irske, grad Longford kupio je vojarnu te je počeo s povremenim, točkastim korištenjem prostora. Iako je to održavalo prostor, uvidjelo se da je ipak potrebno imati jasniju viziju razvoja tog područja, uzimajući u obzir povijesni značaj tog područja za grad te otvarajući taj prostor stanovništvu. Budući da je Longford bio dosta pogođen svjetskom ekonomskom krizom, ovo područje želi se iskoristiti i kao pokretač gospodarstva ne samo za sjeverni dio grada već i za širu gradsku okolicu.

Portugalski grad Espinho nalazi se na obali Atlantskog oceana, nekoliko vojnih objekata koji se nalaze na području grada nazvao je Atlantski park. Osim toga što se vojni objekti ne nalaze na jednom mjestu već su podijeljeni na nekoliko cjelina, i upravljanje nad tim objektima je mješovito. Ministarstvo obrane zaduženo je za vojne objekte, golf klubom i aerodromom upravljaju lokalni klubovi u privatnom vlasništvu dok je veliki dio Atlantskog parka pod zaštitom Nacionalnog tijela za zaštitu okoliša. Razvoj područja vide u turizmu, gospodarstvu te održivom razvoju. 

Iako je bilo puno različitosti među gradovima, bilo je inspirativno vidjeti kako drugi gradovi rješavaju urbane i društvene izazove.

 

Razvitak Integriranog akcijskog plana (IAP-a) za Optujsku

Rad na Integriranom akcijskom planu kroz participativni pristup bio je novo i vrijedno iskustvo. Uključivanje ULG-a u stvaranje IAP-a bilo je značajno na mnoge načine, od uvažavanje gledišta različitih dionika i njihovih potreba do pronalaženja najboljih rješenja koja se mogu primijeniti u revitalizaciji područja i financiranju budućih aktivnosti. Komunikacija i prijenos informacija među svim dionicima jedan je od najvažnijih uvjeta za provedbu inovativne i suvremene, transparentne i participativne metodologije planiranja javnog prostora za sveukupno zadovoljstvo. Slijedom toga, sudjelovanje građana i stručnjaka važan je dio u donošenju odluka i osigurava uspjeh u provedbi projekta i postizanju ciljeva.

 

Dobrobiti MAPS-a

MAPS projekt i stvaranje IAP-a potaknuli su nas da dodatno razmišljamo o izazovima gradova i stvorimo pozitivne, razvojne mjere kako bismo dugoročno koristili prostor  na održiv način.

Revitalizacija Optujske nam daje priliku transformirati zanemarenu bivšu vojnu zonu u mjesto gdje možemo poticati kulturnu i društvenu razmjenu i uključivanje.

Najvažnije, iskustvo u projektu MAPS pomoglo nam je podizanjem svijesti o važnosti  sudjelovanje svih zainteresiranih strana, posebice građana u planiranje prostora i sadržaja, a samim time i donošenje odluka o prostoru u kojem živimo.