Obilježavanje vojno-redarstvene operacije „Bljesak“
Kod Križa branitelja na Gradskom groblju u Varaždinu danas, u subotu 29. travnja 2023. su povodom obilježavanja godišnjice vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule, preminule i nestale hrvatske branitelje. Počast su im odali gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj, župan Anđelko Stričak i zamjenica Silvija Zagorec, izaslanstvo PU varaždinske te članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
- Operacija „Bljesak“ bila je zapravo „kotač zamašnjak“ koji je završio operacijom „Oluja“ i konačnim oslobođenjem Republike Hrvatske. „Bljesak“ se odvijao na području istočne Slavonije, a to je bojište na kojem je naša varaždinska 104. brigada ratovala od 1991. do 1995. godine. Ovo je prilika da se prisjetimo svih palih žrtava na oltaru Domovine iz našega kraja – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
- U operaciji „Bljesak“ sudjelovale su i postrojbe s varaždinskog područja, Specijalna jedinica policije Roda i 104. brigada Hrvatske vojske. U toj akciji je poginuo 51 hrvatski vojnik i policajac, 162 su ranjena, a oslobođen je značajan dio okupiranog teritorija. Ta operacija je nagovijestila operaciju „Oluja“ te dala naznaku da su Hrvatska vojska i policija uvježbane, opremljene i osposobljene osloboditi svaki pedalj svoje domovine. Danas, nakon 28 godina, imam osjećaj da se žrtva hrvatskih branitelja sve više i više cijeni, posebno zbog novonastalih geopolitičkih okolnosti. Hrvatska je od tada do danas značajno napredovala, ušla je u sve euroatlantske asocijacije. Stoga nam upravo žrtva svih naših branitelja treba biti vodič da gradimo bolju i sretniju budućnost – rekao je župan Anđelko Stričak.
Molitvu na Varaždinskom groblju predvodio je don Ivica Horvat, tijekom polaganja vijenaca mirozov na trubi izveo je prof. Tomislav Ratković, a obilježavanje su uveličali pripadnici Husarske garde Varaždinske županije i Varaždinske građanske garde.
Vojno-redarstvena operacija „Bljesak“ započela je 1. svibnja 1995. godine, a u njoj je oslobođeno 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb - Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
